19. Prosječan Amerikanac posjeduje sedam pari plavih traperica.
18. U početku, i žene i muškarci u starom Rimu nosili su toge. Tek nakon 2. st. pr. Kr., uvažene žene počele su nositi 'stole', odjeću sličnu togi, napravljenu od lana, dok su prostitutke zakonom bile natjerane da i dalje nose toge.
17. Stari Grci za vrijeme vježbanja nisu nosili odjeću. Hrvanje, atletika – sve su to radili goli. Današnja riječ 'gymnasium' ili gimnazija, kojom se nazivaju srednje škole diljem zemlje, dolazi od grčke riječi 'gymnos' što znači – golo.
16. Da moda može boljeti, najbolje pokazuje primjer viktorijanskih žena. Naime, one su nakon oblačenja lijepih haljina zaronile u vodu, a sve kako bi odjeća bila što više pripijena uz njihova tijela prilikom izlaska iz kuće. To je uzrokovalo epidemiju oboljenja od gripe i upala pluća od čega su u to vrijeme ljudi često umirali.
15. Tek poslije 2. svjetskog rata postalo je prihvatljivo da žene nose kratke hlačice.
14. Da je moda oduvijek bila na pameti ljudima, govori i činjenica da je prvi svjetski magazin o modi tiskan 1678. godine u Francuskoj (naravno). Ime mu je bilo Le Mercure Galant te je ciljao na mušku publiku. Žene su dobile svoj prvi modni magazin tek 16 godina kasnije.
13. Izračunato je da će prosječna Amerikanka tijekom života potrošiti čak 125 tisuća dolara na odjeću.
12. Zanimljivo, naziv za dvodijelni kupaći kostim – bikini, dobio je ime po atolu Bikini na kojem su se provodila testiranja nuklearnog oružja. Ovaj naziv dao mu je njegov kreator, Louis Réard, jer je vjerovao da će pojava bikinija u javnosti izazvati šok kakav je do tada izazivala samo eksplozija atomske bombe.
11. Između 10 i 25% žena u zapadnim zemljama ne nose grudnjake, a čak 85% žena nosi grudnjak krive veličine.
10. Kako znati je li košulja muška ili ženska? Jednostavno, muškarcima se gumbi nalaze na desnoj, a ženama na lijevoj strani.
9. Jeste li znali da su se sve do sredine 19. stoljeća djeca oblačila gotovo jednako kao i odrasli ljudi. Tek poslije stigla je odjeća stilom i udobnošću prilagođena mlađim naraštajima.
8. U srednjem vijeku boja odjeće odavala je društveni status i zanimanje osobe. Plemići su tako nosili crveno, nešto siromašniji bankari i trgovci zeleno, dok su oni najsiromašniji, kmetovi, nosili sivu ili smeđu odjeću. U vrijeme starog Rima, ljubičasta je isključivo bila rezervirana za najbogatije vladare.
7. U arapskoj kulturi, cipele se smatraju prljavima jer dodiruju tlo i pokrivaju najniži dio čovjeka. Smatra se velikom uvredom nekome pokazati stopalo, a još je veća uvreda baciti cipelu na njega.
6. Korištenje olovke za oči postalo je popularno među ženama tek nakon otkrića Tutankamonove grobnice 1922. godine. Stari Egipćani često su bojama ukrašavali lice, pa tako i oči.
5. Nekad davno bio je popriličan tabu nositi crnu odjeću ako ti netko u obitelji nije preminuo. Žene u viktorijansko doba morale su nositi crnu odjeću u znak oplakivanja i do dvije godine nakon smrti muža.
4. Sve do početka 20. st. u kineskoj su se kulturi iznimno cijenila što manja stopala. Upravo zbog toga majke su svojoj djeci često vezivala stopala još dok su bila malena, a sve kako bi im onemogućila normalan rast. Ovu su praksu prakticirale isključivo bogate žene jer bi zbog deformiranih stopala osoba jednostavno bila onemogućena u normalnom hodanju i radu.
3. Suknja je drugi najstariji komad odjeće ikad izmišljen. Najstariji komad odjeće je običan komad kože ili tkanine koji se vezivao oko struka te je pokrivao isključivo spolne organe.
2. Prema islandskoj legendi, ako za Božić od nekog na poklon ne dobijete komad nove odjeće, sljedećeg dana pojest će vas Jólaköttur, strašno čudovište nalik na mačku.
1. Odmah nakon što je predstavljen javnosti, Španjolska, Italija, Belgija i Australija zakonom su zabranile nošenje bikinija. Vatikan je u to vrijeme nošenje bikinija smatrao grijehom.