
Ilustracija. Foto: MasterIndex
Više od polovice nas planira adventske izlete
Većina (54%) se planova za inozemna putovanja ove zime odnosi na adventske izlete u neku od europskih metropola, a u manjoj mjeri na neka druga putovanja (23%), novogodišnje izlete unutar Europe (17%), skijaška putovanja (14%) te novogodišnja putovanja na druge kontinente (5%). Barem 90% adventskih, skijaških i novogodišnjih putovanja unutar Europe trajat će do tjedan dana što znači da će tek rijetki putovati dulje. Štoviše, uglavnom se planiraju putovanja do četiri dana – primjerice gotovo polovica (47%) adventskih izleta u nekoj od europskih destinacija trajat će dan do dva, a još otprilike trećina (37%) tri ili četiri dana. Zanimljivo je da su za adventska i novogodišnja putovanja unutar Europe iznadprosječno zainteresirani mladi od 18 do 29 godina, a za skijaška oni malo stariji. Za razliku od gotovo polovice ispitanika (48%) koji planiraju u zimi otputovati u inozemstvo, četvrtina (25%) je neodlučnih te otprilike jednak broj (27%) onih koji to ne planiraju. Gotovo identični rezultati zabilježeni su i tijekom prošlogodišnjeg istraživanja u studenom.Većina namjerava rezervirati smještaj online
Za one koji se spremaju na putovanje ove zime, najčešće planirani način rezervacije smještaja je preko web stranica za booking ili stranica putničkih agencija (61%), zatim izravno na web stranici odredišta odnosno pružatelja smještaja (19%), osobno u putničkoj agenciji (10%) te telefonskim pozivom ili slanjem elektroničke pošte putničkoj agenciji (9%) ili pružatelju smještaja (6%). S druge strane, u osjetno manjoj mjeri (15%) ispitanici ne vide potrebu za rezervacijom smještaja, dok tek poneki (2%) planiraju pronaći smještaj na licu mjesta.
Najviše putujemo unutar Hrvatske
U zadnjih 12 mjeseci, ispitanici su u prosjeku turistički putovali četiri (4,2) puta, a od toga dva do tri (2,6) puta unutar Hrvatske, jednom unutar eurozone te još rjeđe (0,6) izvan eurozone. U istom razdoblju čak 40% ispitanika nije turistički putovalo van zemlje. S druge strane u proteklih je godinu dana prosječan ispitanik bio na dva do tri (2,6) poslovna putovanja, a od toga se najviše odnosi na ona unutar Hrvatske (1,6), a u puno manjoj mjeri na ona unutar (0,7) ili izvan eurozone (0,3).Iako ispitanici i dalje rjeđe putuju poslovno nego turistički, zabilježen je trend sve češćih poslovnih putovanja – u prosjeku, ispitanici su u 2018. poslovno putovali svega dva (1,9) puta. S druge strane, prosječan se broj turističkih putovanja malo smanjio. Nadalje, što se tiče inozemnih putovanja, ispitanici su u zadnjih dvanaest mjeseci najviše posjećivali bliže destinacije kao što su Ljubljana (28%), Budimpešta (19%), Beč (18%), Sarajevo (17%), Beograd (16%) i München (15%).
Internet nam je glavni izvor informacija o destinaciji
Bez obzira radi li se o turističkom ili poslovnom putovanju, glavni izvor informacija o odredištu je internet (93%). Nakon njega slijede prijatelji i članovi obitelji (40%) te putničke agencije (12%). Internet u ovu svrhu u još većoj mjeri (97%) koriste oni s mjesečnim primanjima iznad 9.000 kn, a ipak nešto manje oni s nižim prihodima ili bez njih. U odnosu na istraživanje iz svibnja ove godine, nešto se više ljudi informira u putničkim agencijama. Štoviše, iznadprosječno to čine stariji od 50 godina, oni bez primanja ili s mjesečnim prihodima od 9.000 do 12.000 kn te oni iz sjevernog dijela zemlje. S druge strane, kod prijatelja i članova obitelji se nešto više informiraju mladi od 18 do 29 godina (47%), oni bez prihoda (48%) te Zagrepčani (46%) i Slavonci (44%).Manje trošimo na putovanja nego prošlih godina
Prema odgovorima ispitanika, prosječni troškovi njihovog zadnjeg turističkog putovanja u inozemstvu iznosili su 5.153 kn što je značajno manje od prosjeka u 2018. (5.929 kn) ili 2017. godini (5.999 kn). Uz to, polovica putovanja koštala su manje od 3.500 kn. Rezultati pokazuju da na putovanja ipak nešto više troše stariji ispitanici, visokoobrazovani te oni s višim prihodima. Uz to, više troše i oni iz Istre, Primorja, Gorskog kotara, Dalmacije i Zagreba.Povezano