Advent u 'Zajcu' uz izvedbe baleta 'Orašar'

Jedan od najomiljenijih baleta, temeljen na fantastičnoj bajci E. T. A. Hoffmanna 'Orašar i kralj miševa', i danas oduševljava publiku svih generacija

Riječko Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca i krajem ove izazovne godine svojoj publici osigurava mogućnost da u prosinačke dane uoči božićnih blagdana uživa u jedinstvenom ozračju blistavog "Orašara", baletnog obiteljskog klasika Petra Iljiča Čajkovskog u koreografiji Maura de Candije, bez kojeg je teško zamisliti blagdansko vrijeme. A blagdanski ugođaj već je ispunio riječku kazališnu zgradu, jednu od rijetkih pravih adventskih oaza u posve sigurnom okruženju.
Pravi božićni ugođaj uz izvedbu najljepše božićne bajke, baleta „Orašar“ publika može doživjeti 16., 17., 18., 19., 21. ili 22. prosinca 2020. Sve izvedbe počinju u 19.30 sati, osim one u subotu, 19. prosinca, čiji je početak u 18 sati.

Jedan od najomiljenijih baleta, temeljen na fantastičnoj bajci E. T. A. Hoffmanna "Orašar i kralj miševa", i danas oduševljava publiku svih generacija. Posljednji od tri velika baleta Petra Iljiča Čajkovskog, kojim se godinu prije smrti vratio u čarobni svijet djetinjstva i bajki, brzo je nakon praizvedbe 1892. godine u Sankt Petersburgu postao omiljenim obiteljskim klasikom u blagdansko vrijeme i jednim od najpopularnijih baleta uopće.

Mauro de Candia svojom verzijom „Orašara” u elegantnim scenografskim i kostimografskim rješenjima, uz dozu humora, pruža novi pogled na ovu bajku. Prema originalnom Hoffmannovom književnom djelu i glazbi Čajkovskoga, de Candia stvara novi svijet između stvarnosti i sna u kojem je sveprisutna čarolija. Premijerno je izveden prošle godine, a kritika ga je ocijenila „vrhunskim baletnim spektaklom u svakom smislu“.

Verzija riječkog Baleta pokazuje upravo bezvremenost ovog baleta, kao i univerzalnost njegove čarolije, vraćajući se originalu i bajci E. T. A. Hoffmanna. Stvaranjem priče obogaćene brojnim detaljima iz originalne bajke, Candia je nastojao “osmisliti verziju koja bi dovela cijele obitelji u kazalište, dakle, koja bi u jednakoj mjeri privlačila djecu, mlade i odrasle.” Dramaturgija i koreografija, koncentrirani na istraživanje skrivenih čarolija u originalnoj bajci, čine riječkog “Orašara” posebnijim i suvremenijim, no ništa manje magičnim i snovitim, već pomalo nalik diznijevskoj bajci.

Scenografkinja i kostimografkinja je Margrit Flagner, oblikovatelji svjetla su Mauro de Candia i Dalibor Fugošić, a dramaturginja je Patricia Stöckemann.

Ulogu Marie u alternacijama plešu Maria Matarranz i Marta Kanazir te Mao Fujita, nova članica riječkog Baleta koja će debitirati u ovoj ulozi. Orašara će plesati Ali Tabbouch i Tilman Patzak, a Drosselmeyera Michele Pastorini. U ulogama Majke i Oca nastupit će Marta Voinea i Svebor Zgurić, a u ulogama Kraljice i Kralja Irina i Andrei Köteles. Ulogu Kraljice miševa plesat će Ksenija Krutova, a u ulozi Pirlipata nastupit će Carlos Huerta Pardo. Kao Gosti, Pahuljice, Miševi, Vojnici i Dvorske dame nastupit će i izmijenjivati se ostale članice i članovi riječkog baletnog ansambla, a  uz njih u predstavi sudjeluju učenice riječke OŠ za balet i suvremeni ples pri OŠ Vežica.