Alergija

Sama riječ alergija se odnosi na više različitih reakcija tijela. U preosjetljivosti tipa 1, tijelo je preosjetljivo, a za obranu stvara antitijela. Kada je osoba preosjetljiva, izložena je alergenima.

Sama riječ alergija se odnosi na više različitih reakcija tijela. U preosjetljivosti tipa 1, tijelo je preosjetljivo, a za obranu stvara antitijela. Kada je osoba preosjetljiva, izložena je alergenima. Sama riječ alergija (αλλεργία) dolazi iz dvije grčke riječi: 'allos'(άλλος), što znači drugo, te 'ergon' (έργον), što znači rad. Preosjetljivost tipa 1 se očituje u pretjeranoj aktivnosti mastocita i bazofila pod utjecajem imunoglobulina E, što uzrokuje različite simptome:

• od onih benignih (dobroćudnih), poput curenja nosa, kašlja, kihanja...
• do onih koji ugrožavaju život, poput anafilaksije i anafilaktički šok.

Povijest

Koncept i izraz alergija je osmišljena od bečkog pedijatra Clemensa von Pirqueta, i to 1906. godine. Taj liječnik je uvidio da su tjelesne reakcije njegovih pacijenata povezane s vanjskim alergenima, poput prašinae, peludi ili određena hrane.

Dugo vremena se mislilo da su sve preosjetljivosti uzrokovane nepravilnim djelovanjem imunoglobulina tipa IgE, no ispostavilo se da je mnogo raznih mehanizama koji u sebi imaju štetne molekule odgovorne za bezbroj nepravilnosti unutar tijela, prije smatranih alergijama. Dva znanstvenika, P. G. H. Gell i R. R. A. Coombs su stvorila shemu od 4 tipa preosjetljivosti (danas znamo za još jednu). Preosjetljivost tipa 1 se danas naziva alergija.

Simptomi

Alergija je karakterizirana burnim reakcijama na alergene. Reakcije mogu biti lokalne (na jednom mjestu) ili se očitovati na kompletnom tijelu (anafilaksija).

Anafilaksija

Može uzrokovati razne kožne reakcije s obzirom na jačinu reakcije. Klinička slika započinje odmah nakon unošenja alergena parenteralno (preko kože, mišića ili vena) ili peroralno (kroz usta). Većina reakcija događa se unutar jednog sata. Može započeti uvodnim simptomima u vidu svrbeža kože, trnjenja sluznice usne šupljine, angioedema (otoka rahlog potkožnog tkiva). Dolazi do stezanja bronhija, edema larinksa (grkljana), epiglotisa (poklopca grkljana) i okolnog tkiva. Dalje se može razviti kardiovaskularni kolaps koji je praćen hipotenzijom (niskim tlakom), tahikardijom (ubrzanim radom srca), koja u pravilu dovodi do teške aritmije, a zbog smanjenog protoka krvi u mozgu može se javiti vrtoglavica, gubitak svijesti, koma, čak i smrt.

Simptomi anafilaksije

• svrbež kože, crvenilo, angioedem
• dispneja, kašalj
• rinoreja (sekrecija iz nosne šupljine, iscjedak)
• otežano gutanje
• mučnina
• tahikardija, hipotenzija
• vrtoglavica, slabost, poremećaj svijesti
• midrijaza (proširenje zjenica)
• anksioznost (napetost, strah, nemir)
• koma (potpuni gubitak svijesti)

Veliki postotak ljudi danas pati od peludne groznice, kao odgovor na pelud iz zraka. Astmatičari su vrlo često alergični na grinje. No, osim na prirodne tvari, alergije se mogu pojaviti i kao reakcija na lijekove (poput penicilina cefalosporina, karbapenema, nitrofurantoina, sulfonamida, antikonvulziva, anestetika, antituberulotika, acetilsalicilne kiseline i njoj srodnih lijekova (tzv. nesteroidnih antireumatika).