Jasmin B. Frelih nova je snaga slovenske književnosti. Njegov prvi roman Na/pola dobio je odlične kritike i veliku medijsku pozornost. Autor je za tu knjigu primio Nagradu za najbolje debitantsko djelo na slovenskom Sajmu knjiga 2013. i Nagradu Europske unije za književnost 2016. Osim toga, spomenuti roman, koji možete čitati na hrvatskom jeziku u prijevodu Jagne Pogačnik, našao se u užem izboru za Nagradu Kresnik – značajnu slovensku književnu nagradu – za najbolji roman 2013.
Bronja Žakelj svojim je romanom prvijencem Bijelo se pere na devedeset u Sloveniji postala prava književna senzacija, osvojivši same hvalospjeve kritike i publike, a od trenutka kada je objavljen u 2018. ne silazi s top ljestvica najprodavanijih naslova – do sada je prodan u preko 15.000 primjeraka. Dobitnik Nagrade Kresnik (najprestižnije slovenske nagrade) za najbolji roman, Bijelo se pere na devedeset moćna je i dirljiva priča o iskustvu bolesti i gubitka, krhkosti međuljudskih odnosa, ali i nadi, borbi za život, te potrazi za vlastitom snagom u najtežim trenucima. Priča je to o odrastanju u 70-ima i 80-ima iz perspektive djevojčice Bronje, prikaz idiličnog djetinjstva, obiteljskog sklada i topline s dozom nostalgije za bezbrižnim vremenima. Ali sve se odjednom zakomplicira, život postane sasvim drugačiji, jer u njega uđe bolest.
Talijanska spisateljica Helena Janeczek svojim je romanom Djevojka s Leicom osvojila najprestižniju talijansku književnu nagradu Strega, a s njime se našla i u finalu nagrade Campiello. Istovremeno fikcionalizirana biografija, ljubavna posveta fotografiji, snažan prikaz 30-ih godina prošlog stoljeća s financijskom krizom, usponom nacizma i neprijateljstvom prema izbjeglicama; Djevojka s Leicom, kaleidoskopski je roman o Gerdi Taro, fotografkinji i antifašističkoj heroini. Mladi prognanici, uglavnom židovskog podrijetla, idealisti i politički lijevo orijentirani, sastaju se i povezuju u Parizu tridesetih, a sudjelovanje u Španjolskom građanskom ratu vide kao amblem vlastitog iskupljenja. Među njima je i Gerda Taro, čija je priča ispričana s tri različita gledišta, troje ljudi koji su je izbliza poznavali i voljeli.
Michael Martens njemački je novinar, pisac i stručnjak za balkanska pitanja, dugogodišnji politički dopisnik lista Frankfurter Allgemeine Zeitung. Svojim dvjema knjigama o Ivi Andriću - Vatra u vatri i San zvan Jugoslavija u velikoj je mjeri sažeo cijelu problematiku s Andrićem na ovim prostorima. Ispisujući sveobuhvatan pregled Andrićeva života i djela te vodeći razgovore s brojnim novinarima o Andriću, Martens rasvjetljava različite izvanknjiževne pojave koje se ustrajno javljaju kao polazišta u tumačenjima djela ovog velikog pisca. Martens je svojim pisanjem i raspravljanjem o Andriću "reafirmirao jednu istinsku europsku veličinu" te istovremeno dao sveobuhvatnu sliku o našim prostorima na početku novog tisućljeća.