Dani ruske kulture od 4. do 9. travnja u Dubrovniku

Dani ruske kulture na programu su od 4. do 9. travnja u Dubrovniku uz jednog najpoznatijih ruskih kazališnih redatelja – Viktora Rižakova

Ljubitelji Ruske kazališne škole napokon će doći na svoje jer se ovog travnja, točnije od 4. do 9.  u Dubrovniku održavaju Dani ruske kulture u sklopu Dubrovnik Art Foruma. Zahvaljujući Kazalištu Marina Držića koji se ovog puta predstavlja kao organizator i domaćin moći će se pogledati pet predstava repertoara Škole-studija MHAT (Škole-studija Moskovskog umjetničkog akademskog kazališta), a za vrijeme trajanja festivala odvijat će se i kazališna radionica svjetski priznatog redatelja i pedagoga Viktora Rižakova i njegovih priznatih kolega – mentora, voditelja Škole-studija MHAT koju će, uz svoje nastavnike, pohađati studenti kazališnih akademija iz Zagreba, Splita i Osijeka. U sklopu Dubrovnik Art Foruma u više galerijskih prostora, ali i na vanjskim lokacijama izlagat će i petoro umjetnika koji su svaki na svoj način bili ili još uvijek jesu vezani uz MHAT, a jednako tako će nešto za sebe naći i ljubitelji opernih arija.

Po riječima samog Viktora Rižakova kazalište je mjesto gdje se može pobjeći. Ono možda ne može biti ozbiljno, ali stvarajući kazalište imamo ozbiljne ciljeve: promijeniti nešto u čovjeku koji gleda. Ono što je neozbiljno, postaje ozbiljno u percepciji.

"U kazalištu se može raditi samo 24 sata na dan. Mi čitavo vrijeme istražujemo. Prevrćemo po nekoj literaturi. Razjašnjavamo što se tamo, dovraga, događa, u čemu je smisao njihovih radnji. Koja je svrha ovih nemirnih ljudi — junaka književnih djela. Neki ljudi su nam ostavili tekstove. Ja sam osam puta pročitao "Rat i mir". Postoje ljudi koji znaju što se u romanu događa. A ja ništa ne razumijem. Mi smo dužni u kazalištu pronaći ekvivalent izražajnosti napisanih riječi. Kada je autor iščitan do te mjere da je postao tvoj "neprijatelj", i ti ga njegovim riječima demantiraš, tek tada započinje interakcija, dijalog sa tim tekstom. Kada raspravljaš s autorom kao da je tu, kao da je živ. Tu, s tom vibracijom, počinje kazalište, rekao je Viktor Rižakov.

Sve to na djelu moći će publika vidjeti u pet predstava na sceni KMD, a na radionicama će naši studenti i njihovi nastavnici dobiti uvid u metodu i proces rada na tako mišljenom kazalištu.

Moskovski hudožestveni akademski teatar (ruski naziv Moskovskij hudožestvennyj akademičeskij teatr: Moskovsko umjetničko akademsko kazalište, akronim MHAT), kazalište koje su 1898. kao Moskovskij hudožestvennyj teatr (MHT; pridjevak akademski dodan mu je 1920) osnovali K. S. Stanislavski i V. I. Njemirovič-Dančenko. Odbacujući sve što je bilo suvišno i šablonsko na dotadašnjoj sceni, protestirajući protiv starih načina glume i teatralnosti, osnivači toga kazališta željeli su obnoviti tradiciju ruske realističke književnosti te tražili način da kazalište približe što širemu krugu gledateljstva. Upozoravajući na načelo društvenih obveza umjetnosti, MHAT je na repertoar postavljao u prvom redu ona djela koja zbog njihove društvene poruke tadašnja državna kazališta nisu prikazivala. Uz drame M. Gorkog i A. P. Čehova, kojima je kazalište pridavalo osobitu pozornost, na repertoaru su bila i djela A. S. Gribojedova, N. V. Gogolja, A. N. Ostrovskoga, L. N. Tolstoja, I. S. Turgenjeva i dr. Stvarajući produhovljen realistički sustav interpretacije, u smislu »življenja na sceni«, Stanislavski je to kazalište proslavio i izvan ruskih granica. Gostovanjima po Europi i Americi MHAT je uvelike utjecao na kazališnu umjetnost u svijetu. To je kazalište dalo niz istaknutih glumaca (V. I. Kačalov, I. M. Moskvin, L. M. Leonidov, O. L. Knipper-Čehova) i redatelja (V. E. Mejerholjd, J. B. Vahtangov, L. A. Suleržicki i dr.).