Svatko tko misli da je odijevanje životinjskoga krzna moderno, sigurno je promašio stoljeće
Promociji projekta 'Trgovine bez krzna' priključila se uspješna manekenka i vegetarijanka od rođenja Petra Friganović, koja će se ovoga mjeseca pojaviti na plakatima Prijatelja životinja. Fotograf Jurica Sertić snimio je Petru za vizual 'Odjenimo suosjećanje' koji je izradila Maja Zaklan, dok se za šminku pobrinula Valentina Pavlaković.Objašnjavajući zašto se uključila u ovaj projekt, Petra je izjavila: "Cijeli život učili su me da poštujem sva živa bića i da kroz život ne prolazim misleći samo na sebe, već s promišljanjem i odgovornošću prema drugima. Poziv Prijatelja životinja za sudjelovanje u projektu ‘Trgovine bez krzna’ još je jedan način na koji mogu pomoći obespravljenima jer vjerujem da svatko od nas može učiniti puno, svakim malim korakom.". Dodala je: "Svatko tko misli da je odijevanje životinjskoga krzna moderno, sigurno je promašio stoljeće! Životinjsko krzno je proizvod patnje i smrti nevinih životinja te mu nije mjesto na modnoj pisti - prava moda je to nadišla."
Proglas ‘Trgovine bez krzna’ već su potpisali Image Haddad, Hippy Garden, I-Gle, Mitt moda, Modna kuća Mak, H&M, Marks&Spencer, Esprit i Topshop. Trgovine obuhvaćene ovim projektom moći će istaknuti naljepnicu ’Trgovina bez krzna’, a takva informacija pomoći će potrošačima da u tim trgovinama kupuju s povjerenjem i da svojom kupnjom podržavaju one koji ne prodaju životinjsko krzno.
S obzirom da se godišnje ubije više od 75 milijuna životinja zbog njihova krzna, trgovine koje ne prodaju životinjsko krzno promiču nenasilje nad životinjama, pomažu širenju poruke suosjećajnog modnog izbora i prate potrebe potrošača koji su sve kritičniji, pažljiviji i savjesniji pri kupovini.
A da su i sami proizvođači odjeće i modni dizajneri sve svjesniji okrutnog biznisa koji stoji iza krznene industrije najbolje svjedoče izjave hrvatskih dizajnerica Zrinke Haddad i Ivane Popović. 'Čovjek mora imati savjest kojim god se poslom bavio. Ekologija i moda usko su povezani... Danas se i od najskupljih umjetnih krzna mogu napraviti prekrasne kreacije.’, kaže Zrinka Haddad, dok Ivana Popović razmišlja na sljedeći način: ‘O ljudima koji nose krzno bez obzira na njegovo podrijetlo mislim da nemaju morala - to je isto kao da nosiš kožu mrtvog čovjeka, odnosno hodaš u koži nekoga tko je umro nasilnom smrću.’
Životinje koje se koriste za krzno dolaze s farmi gdje su prisiljene živjeti u kavezima, a potom su podvrgnute gušenju plinom, lomljenju vratova ili elektrokuciji. Životinje koje su ulovljene u prirodi prisiljene su podnositi patnje uzrokovane zamkom, a nakon toga bivaju brutalno ubijene.
Aktualnim Zakonom o zaštiti životinja u Hrvatskoj zabranjen je uzgoj životinja zbog krzna. Izbacivanje ponude krznenih predmeta u trgovinama logična je reakcija na ovu zakonsku regulativu.