Neprofitna udruga za međunarodnu kulturnu suradnju Intermezzo predstavlja čipku iz Hrvatske na Međunarodnom festivalu čipke u Vologdi (Rusija), koji će se održati od 23. do 25. lipnja ove godine
Lepoglavska čipka
U izložbenom dijelu Festivala Hrvatsku čipku će predstavljati Paška i Lepoglavska čipka, svaka sa po pet reprezentativnih uzoraka. Osim u izložbenom dijelu Festivala naši predstavnici sudjelovat će u okruglim stolovima, natječajnom dijelu i umjetničkim projekcijama. Nastojanja organizatora da uključi i čipku s Hvara na žalost nisu urodila plodom. Važno je naglasiti da će se tijekom boravka na Festivalu obaviti potrebne radnje za uvrštenje primjeraka iz Hrvatske u stalni fondus Državnog muzeja čipke u Vologdi.
Udruga Intermezzo osnovana je s ciljem razvoja međunarodne suranje na području kulture, a njezin kvalitetan rad potvrđuje se ostvarenjem ovako značajnog i zahtjevnog projekta te ostvarivanjem partnerstva s Muzejom čipke u osmišljavanju i realizciji zajedničkih projekata. Izrazito je poslovno i osobno zadovoljstvo članova Udruge biti dio tima koji će promovirati ljepotu i kulturnu vrijednost čipke na međunarodnom nivou.
Realizacijom projkta želi se doprinijeti očuvanju hrvatske kulturne baštine, njezinoj promociji u svijetu, uspostavi kotakata radi buduće suradnje. Projekt je podržan i sufinanciran od strane Ministarstva kulture RH, Zadarske županije i Veleposlanstva Ruske Federacije u Hrvatskoj.
O čipkama koje sudjeluju na Festivalu
Paška čipka
Paška čipka
Prvi puta je paška čipka službeno predstavljena na izložbi 1880. U razdoblju od 1906. do 1943. godine paška je čipka prikazana na brojnim izložbama diljem svijeta: u Londonu, New Yorku, Budimpešti, Beogradu, Beču, Milanu, Pragu. Na Svjetskoj izložbi u Parizu 1937. godine dobila je zlatnu plaketu kao iznimno vrijedan ručni rad. Carica Marija Terezija je na bečkom dvoru imala pašku čipkaricu koja je šivala čipku za potrebe dvora. U novijoj povijesti, 1906. godine, gradonačelnik Paga Frane Budak je utemeljio Čipkarsku školu izrade paške čipke u kojoj je prva učiteljica bila Nina Rakamarić. Frane Budak je ujedno izdvojio čipku od ostalih uporabnih predmeta te prikupio i izradio oko pedesetak izvornih nacrta po kojima se i danas izrađuje paška čipka. Čipkarska škola je kontinuirano radila do 1945. godine, nakon toga je radila s manjim i većim prekidima da bi 1994. godine ponovno počela kontinuirano djelovati u sklopu srednje škole Bartula Kašića. Paška čipka izvorni je hrvatski proizvod te se tijekom godina pokazalo da uporabna vrijednost paške čipke prerasla u kulturno dobro RH, nematerijalnu baštinu.
Iznimno uspješnjo njezin rad nastavlja Danica Brossler poslije 1. svjetskog rata. Preko vladinih institucija potiče proizvodnju i u tu svrhu otvara tečajeve, radionice i školu čipkarstva. Čipka se izlagala i prodavala na sajmovima, izložbama diljem zapadne Europe. U Parizu na svjetskoj izložbi osvaja zlatno odličje 1937. godine, a na svjetskoj izložbi u Berlinu brončano odličje 1939. godine. To je razdoblje najvećeg procvata lepoglavskog čipkarstva. Nakon više od 70 godina u Lepoglavi ponovno djeluje Srednja čipkarska škola. U novije vrijeme čipkarstvo se ponovo gospodarski osmišljava, organizira i nudi kao jedinstven, izvorni, hrvatski proizvod na domaćem i stranom tržištu. Od 1997. godine održavaju se međunarodni čipkarski festivali s redovitim znanstvenim skupovima, izdavanje zbornika radova iz hrvatskih i europskih čipkarskih centara. Ove godine festival se održava pod visokim pokroviteljstvom predsjednika RH Ive Josipovića.
Povezano
