Ministar financija Republike Hrvatske, Ivan Šuker, i voditelj Ureda Svjetske banke u Hrvatskoj, Andras Horvai, potpisali su u petak u Zadru Ugovor o zajmu u iznosu od 60 milijuna eura. Ovaj ugovor označava početak realizacije druge faze Jadranskog projekta (projekt zaštite od onečišćenja voda u priobalnom području), čiji su početak istom prigodom potpisali generalni direktor Hrvatskih voda, Jadranko Husarić, i Horvai.
Riječ je o zajmu koji podupire strategiju Vlade RH za unapređivanje usluga odvodnje otpadnih voda u obalnim gradovima RH. Time se održava kakvoća priobalnih voda duž jadranske obale te se ispunjavaju standardi Europske unije za zaštitu okoliša. Uz Ugovor o zajmu, Šuker i Horvai potpisali su i Ugovor o darovnici Globalnog fonda za okoliš u iznosu od 6,4 milijuna američkih dolara. Cilj ove darovnice je zaštita kvalitete priobalnih voda i okoliša, što je od strateške važnosti za hrvatsku turističku industriju te oživljavanje lokalnih zajednica.
“Hrvatska je poznata po svojoj prekrasnoj obali, a turizam u priobalju stvara državi veliki prihod i mnogo ljudi zarađuje za život izravno ili neizravno od aktivnosti povezanih s turizmom“, rekao je Andras Horvai, voditelj Ureda Svjetske banke u Hrvatskoj. “Stoga je od životne važnosti zaštititi taj važan resurs smanjenjem količine onečišćivača koji ulaze u morsku vodu te osigurati da i buduće generacije imaju koristi od bogatog prirodnog naslijeđa Hrvatske“.
Zajam Svjetske banke predstavlja polovicu ukupnog iznosa druge faze Jadranskog projekta (120 milijuna eura). Preostali iznos, kao i tijekom prve faze, financirat će se iz državnog proračuna, sredstava Hrvatskih voda (naknada za zaštitu voda), te od strane jedinica lokalne samouprave i komunalnih društava kroz namjensko povećanje cijene odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda.
Tijekom druge faze Jadranskog projekta nastojat će se poboljšati usluga odvođenja otpadnih voda u 20-ak priobalnih gradova i općina u kojima trenutno samo polovica stanovništva ima odgovarajući kanalizacijski sustav, a pročišćava se tek 16 posto otpadnih voda. Cres, Mali Lošinj, Poreč, Rab, Murter, Nin-Privlaka, Sukošan-Bibinje, Vodice, Hvar, Supetar i Brač bit će među lokacijama u kojima se očekuje skora realizacija projekta dok se za Nacionalni park Mljet, Župu Dubrovačku, Primošten, Metković, Vela Luku, Crikvenicu, Rovinj, Pula sjever i Medulin ubrzano radi na pripremi projekata.
“Zaštita voda te upravljanje otpadnim vodama prvorazredna su pitanja hrvatskog vodnog gospodarstva. Iako je i dosad učinjeno mnogo na tim područjima, potrebna su kontinuirana ulaganja u razvojne vodnogospodarske objekte, i u redovito održavanje postojećih sustava”, rekao je Jadranko Husarić, generalni direktor Hrvatskih voda.
Do kraja 2009. godine, u prvoj fazi Jadranskog projekta bit će izgrađeni sustavi za prikupljanje, pročišćavanje i ispuštanje otpadnih voda u 11 priobalnih gradova, što uključuje više od 100 km sustava za odvodnju, 40 crpnih stanica i 7 postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda kojima će se koristiti 330.000 stanovnika. Broj ljudi koji će se moći priključiti na sustav za odvodnju na području koje pokriva projekt porast će sa 38 posto na 65 posto, a postotak pročišćenih otpadnih voda porast će s 8 posto na 50 posto. Prema procjenama, druga faza Jadranskog projekta zahvatit će dodatnih 210 tisuća stanovnika, a izgradnjom svih predviđenih objekata priključenost stanovnika na kanalizacijske sustave povećat će se na 76 posto.
Ivan Šuker (Foto: totalportal.hr)
“Hrvatska je poznata po svojoj prekrasnoj obali, a turizam u priobalju stvara državi veliki prihod i mnogo ljudi zarađuje za život izravno ili neizravno od aktivnosti povezanih s turizmom“, rekao je Andras Horvai, voditelj Ureda Svjetske banke u Hrvatskoj. “Stoga je od životne važnosti zaštititi taj važan resurs smanjenjem količine onečišćivača koji ulaze u morsku vodu te osigurati da i buduće generacije imaju koristi od bogatog prirodnog naslijeđa Hrvatske“.
Zajam Svjetske banke predstavlja polovicu ukupnog iznosa druge faze Jadranskog projekta (120 milijuna eura). Preostali iznos, kao i tijekom prve faze, financirat će se iz državnog proračuna, sredstava Hrvatskih voda (naknada za zaštitu voda), te od strane jedinica lokalne samouprave i komunalnih društava kroz namjensko povećanje cijene odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda.
Tijekom druge faze Jadranskog projekta nastojat će se poboljšati usluga odvođenja otpadnih voda u 20-ak priobalnih gradova i općina u kojima trenutno samo polovica stanovništva ima odgovarajući kanalizacijski sustav, a pročišćava se tek 16 posto otpadnih voda. Cres, Mali Lošinj, Poreč, Rab, Murter, Nin-Privlaka, Sukošan-Bibinje, Vodice, Hvar, Supetar i Brač bit će među lokacijama u kojima se očekuje skora realizacija projekta dok se za Nacionalni park Mljet, Župu Dubrovačku, Primošten, Metković, Vela Luku, Crikvenicu, Rovinj, Pula sjever i Medulin ubrzano radi na pripremi projekata.
“Zaštita voda te upravljanje otpadnim vodama prvorazredna su pitanja hrvatskog vodnog gospodarstva. Iako je i dosad učinjeno mnogo na tim područjima, potrebna su kontinuirana ulaganja u razvojne vodnogospodarske objekte, i u redovito održavanje postojećih sustava”, rekao je Jadranko Husarić, generalni direktor Hrvatskih voda.
Do kraja 2009. godine, u prvoj fazi Jadranskog projekta bit će izgrađeni sustavi za prikupljanje, pročišćavanje i ispuštanje otpadnih voda u 11 priobalnih gradova, što uključuje više od 100 km sustava za odvodnju, 40 crpnih stanica i 7 postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda kojima će se koristiti 330.000 stanovnika. Broj ljudi koji će se moći priključiti na sustav za odvodnju na području koje pokriva projekt porast će sa 38 posto na 65 posto, a postotak pročišćenih otpadnih voda porast će s 8 posto na 50 posto. Prema procjenama, druga faza Jadranskog projekta zahvatit će dodatnih 210 tisuća stanovnika, a izgradnjom svih predviđenih objekata priključenost stanovnika na kanalizacijske sustave povećat će se na 76 posto.
Povezano
