Foto: MSU
Muzej suvremene umjetnosti od 09. do prosinca do 09. siječnja organizira izložbu 'Tko ne želi misliti, leti van!' kojom se priključuje obilježavanju 100. godišnjice rođenja Josepha Beuysa
Joseph Beuys, kipar, slikar, teoretičar i politički aktivist jedan je od najradikalnijih umjetnika druge polovice 20. stoljeća čije su ideje i utjecaji i danas snažno prisutni u djelima suvremenih umjetnika širom svijeta. Rođen je u Krefeldu 1921., i njegovo odrastanje bit će obilježeno ratnim zbivanjima u kojima je sudjelovao kao radiooperater i pilot Luftwaffea. Ključni trenutak u Beuysovoj osobnoj priči dogodio se kada je tijekom misije na Krimu pogođen njegov bombarder. Tom je prilikom preživio zahvaljujući Tatarima, nomadskom narodu koji ga spašava od smrzavanja premazavši ga mašću i zamotavši u deku od filca. Upravo taj materijal postati će ikonički simbol njegovog opusa. Diplomirao 1952. na Staatliche Kunstakademie u Düsseldorfu, gdje je 1961. imenovan na mjesto profesora do 10.10.1972., kada je iz političkih razloga dobio otkaz.
U središtu umjetničkog djelovanja Josepha Beuysa bili su čovjek i priroda, a njegov umjetnički izraz ostvario je u tradicionalnim tehnikama, napose u crtežu, ali i nekonvencionalnim materijalima životinjskog podrijetla koji su imali funkciju provodnika kako bi se u ljudskoj perceptibilnosti otvorili kanali za dubinsko shvaćanje temeljnih egzistencijalnih potreba. Posezat će za ready madeom, te proizvoditi multiple s misijom distribucije svojih ideja. Ono po čemu će ipak ostati ne samo zapamćen nego i dalje prisutan kao ključna figura u suvremenoj umjetnosti, rad je s nevidljivim procesima uspostavljanja veza među ljudima - socijalna skulptura. Beuys je sudjelovao 1964., 1968., 1972., 1977., 1982. na documenti u Kasselu, zatim 1976. i 1980. na Biennalu u Veneciji, a njegov međunarodni uspjeh ovjenčan je 1979. godine retrospektivnom izložbom u Guggeheim muzeju u New Yorku. Sudjelovao je u osnivanju različitih političkih pokreta i organizacija kao što su stanka Zelenih u Njemačkoj, FIU (The Free International University for Creativity and Interdisciplinary Research) te organizacije za izravnu demokraciju. Radovi Josepha Beuysa nalaze se u mnogim muzejima širom svijeta među kojima je i Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu, zahvaljujući izložbi „Znakovi komunikacije“ kojom je 1997. prvi put predstavljen u Galeriji Zvonimir. Također, Fransesco Conz, talijanski kolekcionar i izdavač, posredstvom kustosa Želimira Koščevića darovao je 1999. godine Muzeju suvremene umjetnosti šezdesetak radova autora umjetničkog pokreta Fluxus čiji je član bio i Joseph Beuys.
Izložba
Joseph Beuys: Tko ne želi misliti, leti van! prikazat će radove Josepha Beuysa iz zbirke MSU-a, fotografije Buby Durinija, švicarskog fotografa koji je snimao Beuysove performanse, te izbor radova Josepha Beuysa iz zbirke Beuysovog bliskog suradnika, njemačkog kolekcionara, Karl Heinza Rummenya. Stvaralaštvo Josepha Beuysa je na posredan ili neposredan način ostavilo snažan trag na hrvatske umjetnike koji su usvajali njegove metode, a ponekad i reinterpretirali njegove radove. Tako će jedna dionica izložbe prikazati izbor radova hrvatskih suvremenih umjetnika koji su nastali kao neposredni odgovor na Beuysovo učenje u smislu primjenjivanja njegovih metoda ili reinterpretacije njegova rada.
