Kako je propala hrvatska industrija tekstila i odjeće

Piše: Iva Boban, Zagreb
Objavljeno 11.12.2012.

105

Foto: Ilustracija

Foto: Ilustracija

U tekstilnoj, odjevnoj i industriji kože i odjeće danas je zaposleno manje od 20.000 ljudi, a prije 21 godinu u ovom je sektoru radilo 4 ili 5 puta više građana

"Prije nego što je Hrvatska 1991. proglasila neovisnost i raskinula sve veze s tadašnjom Jugoslavijom, tekstilna industrija u ovoj je zemlji zapošljavala preko 83 tisuće radnika i bila je važan oslonac gospodarstva. Međutim, otrovna kombinacija rata i razgradnje trgovinskih odnosa s ostalim jugoslavenskim republikama te nastraji bogate zapadnoeuropske i jeftine azijske konkurencije učinili su svoje, što je dovelo do dva teška desetljeća", piše Guy Norton za Business New Europe (BNE), u velikom članku o našoj industriji odjeće, kojoj je krajnje vrijeme za buđenje iz dubokog sna.

Dolazak H&M-a

"Iako su plaće u tekstilnoj i odjevnoj industriji među najnižima u svim sektorima u Hrvatskoj (i iznose tek nešto više od 360 eura), one su ipak još uvijek bar četiri puta veće od onih za koje radnici u zemljama poput Bangladeša i Kambodže rade za multinacionalne kompanije poput švedskog Hennes & Mauritza, koji je u posljednjih 12 mjeseci izvršio snažan napad na hrvatsko tržište", objašnjava Norton stanje u Hrvatskoj te ističe da ulazak gigantskih high street brandova donosi i neke loše stvari.

Godina u kojoj su propadale domaće modne kuće

"U travnju ove godine domaći brand Xnation zatvorio je svoje trgovine, zbog čega je bez posla ostalo oko 250 ljudi. Planirana dokapitalizacija od strane njemačko-slovenskog partnera nije prošla očekivano. Ironično, vlasnik Xnationa Mile Kožul protiv međunarodne konkurencije pokušao se boriti izmještanjem proizvodnje odjeće iz tvornica u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini u Kinu", opisuje Norton hrvatske paradokse. Xnation je bio samo početak...

Priča o Angelu i Pounje Trikotaži

"Zatim je u svibnju 2012. ključ u bravu stavila i modna kuća Angel iz Međimurja, čija je vlasnica Ruža Đurkin uporno odbijala napustiti proizvodnju odjeće u Hrvatskoj. Propast ovog uspješnog branda donijela je gubitak od 50 radnih mjesta. U istom mjesecu hrvatska je Vlada bila prisiljena reagirati kako bi spasila tekstilnu tvrtku Pounje Trikotaža iz Hrvatske Kostajnice i sačuvala 95 radnih mjesta. Dugovi Pounje Trikotaže državi u iznosu od skoro 6 milijuna kuna pretvoreni su u vlasnički ulog. Ovaj potez donio je privremeno olakšanje dioničarima, ali i nadu da Punje može privući strateške ulaganje slovenske Modiane".

Varteks duguje skoro 130 milijuna kuna

"U međuvremenu, najveći hrvatski proizvođač odjeće, tvrtka Varteks, koja trenutno zapošljava 2300 ljudi u gradu Varaždinu, krajem srpnja najavila je otpuštanje 100 radnika u sklopu plana restrukturiranja u kojem vide nadu za opstanak na tržištu. Varteksov najveći problem je dug državi, skoro 130 milijuna kuna neplaćenih poreza".

"Unatoč silnim kušnjama i nevoljama, hrvatska industrija tekstila i odjeće još uvijek je drugi najveći poslodavac u proizvodnom sektoru u Hrvatskoj, s oko 20 tisuća zaposlenih, te je treći najveći izvoznik s udjelom od 8,2 posto u ukupnom hrvatskom industrijskom izvozu", piše između ostalog Guy Norton.

> Naše pitanje Vladi Republike Hrvatske

Pitali smo i Vladu Republike Hrvatske što planira učiniti po ovom pitanju. Njihov odgovor prenijet ćemo vam u cjelosti.



VIŠE O TEMAMAGuy NortonBusiness New EuorpeVarteksXnationAngelRuža ĐurkinMile Kožultekstilna industrijamodna industrijahrvatska tekstilna industrija




Povezano