Hrvatska je zemlja koja pretendira biti snažno turističko odredište ali i ubrzo se uklopiti u novu zajednicu zemalja (EU planovi obrazovanja definiraju da svaki građanin zajednice treba znati barem tri jezika) - pa kakvo nam je danas poznavanje stranih jezika kod ukupne populacije?!
Ilustracija (Foto: Balticmedia.com)
Poznavanje stranih jezika (vlastita ocjena građana) najbolje ilustriraju upravo dobiveni rezultati istraživanja:
- poznaje barem jedan strani jezik 73%
i to* – engleski 58%
njemački 37%
talijanski 23%
španjolski 9%
ruski 7%
svi ostali 6%
- ne poznaje niti jedan 27%
* zbroj postotaka poznavatelja stranih jezika veći je od 73% jer neki poznaju više od jednog stranog jezika
Promatrano po regijama ENGLESKIM jezikom se služi najviše ljudi u Dalmaciji (70), pa Zagrebu (67%), te Istri s Primorjem (65%). Najslabije je poznavanje engleskog u Slavoniji. Nema razlike u poznavanju tog jezika kod žena i muškaraca ali postoje velike razlike ako se poznavanje promatra po dobi. Dobna skupina između 18 i 24 godine iskazuje da ih čak 96% poznaje engleski. Slijedi prva starija skupina od 25 do 34 godine – 91% izjavljuje da zna engleski. Dalje slijede mladi između 15 i 17 godina koji smatraju da ih 90% poznaje engleski. Veće poznavanje (71%) istakla je i dobna skupina između 35 i 44 godina, dok s daljnjim rastom godina opada poznavanje engleskog tako da kod osoba preko 65 godina samo 10% poznaje taj jezik.
Poznavanje engleskog proporcionalno raste i sa stupnjem obrazovanja - od 28% kod osoba s osnovnom školom do 83% kod visoko obrazovanih. S rastom osobnih i obiteljskih prihoda raste i poznavanje engleskog jezika.
Vlastita ocjena kvalitete poznavanja engleskog jezika izgleda ovako:
- samo malo razumijem 23%
- mogu sudjelovati u razgovoru 28%
- dobro govorim i pišem 29%
- odlično govorim i pišem 20%
Dakle, tek za oko polovinu onih koji iskazuju da poznaju engleski može se reći da vjerojatno zadovoljavajuće zna taj jezik.
Njemački jezik je na drugom mjestu jer oko 37% građana Hrvatske iskazuje da ga poznaje . Promatrano po regijama najbolje poznavanje je u sjevernoj Hrvatskoj (51%) i zatim u Zagrebu s okolicom (44%). Znatno manje poznavanje pokazuju dvije vodeće turističke regije – Istra / Primorje (27%) te Dalmacija (24%). Muškarci i žene podjednako poznaju njemački. Najviše je zastupljen kod visoko obrazovanih i kod osoba gdje su najviša osobna primanja i primanja kućanstva.
Kvalitetu vlastitog poznavanja njemačkog jezika građani su ocijenili ovako:
- samo malo razumijem 44%
- mogu sudjelovati u razgovoru 36%
- dobro govorim i pišem 13%
- odlično govorim i pišem 7%
Zapravo tek petina građana koja se izjašnjava da poznaje njemački jezik to vjerojatno zna donekle dobro.
Na trećem mjestu građani iskazuju da poznaju talijanski jezik – 23%. Po regijama prednjače građani u Istri s Primorjem (57%), slijede oni u Dalmaciji (32%) pa Zagreb (18%). Žene su više poznavatelji talijanskog (26%) nego muškarci (19%), a kod dobnih skupina poznavanje talijanskog ističu najviše u dobi od 18 do 24 godine (37%), te oni od 25 do 34 godine (30%). Visoko obrazovani se također više ističu kao poznavatelji – 38%.
Vlastita ocjena kvalitete poznavanja talijanskog je:
- samo malo razumijem 48%
- mogu sudjelovati u razgovoru 26%
- dobro govorim i pišem 13%
- odlično govorim i pišem 13%
Znači da otprilike tek četvrtina poznavatelja talijanskog jezika misli da ga dobro zna.
Na četvrtom je mjestu poznavanje španjolskog jezika (tek oko 9% onih koji znaju neki strani jezik) u čemu prednjače građani Dalmacije, Istre, Primorja te Zagreba (između 11 i 13%). I španjolski je popularniji kod žena nego kod muškaraca (12:7%). Najviše ga poznaje dobna skupina između 18 i 24 godine (28%) te visoko obrazovani ( 17%).
Peto je mjesto ima ruski jezik (7%) i nešto je malo više zastupljen u sjevernoj Hrvatskoj i Zagrebu, te kod dobne skupine od 45 do 64 godine starosti (oko 12%).
Kod poznavanja ostalih stranih jezika u oko 2% se javljaju još francuski i mađarski, dok su svi ostali zastupljeni oko jedan posto ili manje.
Među glavnim razlozima zbog kojih bi građani Hrvatske trebali poznavati strane jezike („vrlo potrebno poznavanje“) u istraživanju su navedeni:
- putovanja u inozemstvo 66%
- rad na računalu/školovanje/obrazovanje 52%
- praćenje raznih medija 18%
- svakodnevno obavljanje posla 14%
- komunikacije sa znancima/prijateljima 9%
- komunikacije unutar šire obitelji 7%
Više od četvrtine građana Hrvatske niti malo se ne služi se niti jednim stranim jezikom. Najviše je takvih u Slavoniji – 37%, slijedi Lika / Kordun / Banovina – 35%, sjeverna Hrvatska – 31%, Zagreb s okolicom – 24%, dok su ipak nešto bolje naše turističke regije – jer u Dalmaciji (21%) i u Istri / Primorju (17%) ima najmanje onih koji baš ništa ne mogu komunicirati na stranom jeziku. Oko 25% žena i 29% muškaraca također nema nikakvo znanje stranog jezika. Zanimljiv je i pregled nepoznavanja drugih jezika po dobnoj strukturi građana:
- 15 do 17 g. 0%
- 18 do 24 g. 2%
- 25 do 34 g. 5%
- 35 do 44 g. 17%
- 44 do 54 g. 30%
- 55 do 64 g. 38%
- 65 + godina 64%
Pregled nepoznavanja jezika prema stupnju obrazovanja pokazuje da osobe s minimalnim/nepotpunim osnovnim obrazovanjem u 83% slučajeva ne poznaju strane jezike, one sa osnovnom školom – 48%, KV i VKV – 31%, dok oni sa srednjim obrazovanjem u 16% slučajeva, te visoko obrazovani u 4% slučajeva ne znaju ništa od stranih jezika.
Poveznice: Hrvati, Jezici, Engleski, Njemački, Ruski, Talijanski, Francuski
Povezano
