Luka Nižetić - 'Za Hrvatsku bez krzna'

Luka Nižetić priključio se kampanji udruge Prijatelji životinja 'Za Hrvatsku bez krzna' kojoj je cilj spriječiti ubijanje životinja za potrebe modne industrije. Mladi splitski glazbenik svojim angažmanom želi senzibilizirati javnost o globalnom problemu iskorištavanja životinja zbog njihova krzna.

Prijatelji životinja, Luka Nižetić i Cro A Porter u nacionalnoj kampanji 'Za Hrvatsku bez krzna'

Luka Nižetić - 'Za Hrvatsku bez krzna'

Luka Nižetić priključio se kampanji udruge Prijatelji životinja 'Za Hrvatsku bez krzna' kojoj je cilj spriječiti ubijanje životinja za potrebe modne industrije. Mladi splitski glazbenik svojim angažmanom želi senzibilizirati javnost o globalnom problemu iskorištavanja životinja zbog njihova krzna.

U sklopu ovogodišnje kampanje protiv krzna, nakon Fani Stipković, a po uzoru na svjetske modalitete, Luka se razodjenuo te će se, uz slogan 'Reci ne krznu sad i zauvijek', pojaviti na jumbo i City Lights plakatima. Plakati će od 29. siječnja biti postavljeni u Zagrebu, Splitu, Rijeci, Osijeku, Varaždinu, Šibeniku, Dubrovniku, Puli, Ðakovu, Slavonskom Brodu, Velikoj Gorici, Labinu i Zadru. Za vizualno rješenje plakata zaslužan je Viktor Drago, dok je autor fotografije Duško Vlaović.

Luka Nižetić - 'Za Hrvatsku bez krzna'

Nošenje krznenih odjevnih predmeta promiče industriju koja, u divljini, hvata životinje u čelične nazubljene zamke u kojima one pate i polako umiru. Neke životinje od očajanja odgrizu svoje udove kako bi pobjegle, osobito majke koje doje svoju djecu. Koriste se i zamke koje životinje povlače u zrak ili ih bacaju u vodu u kojoj se utope.

Uhvaćene životinje smrzavaju se na hladnoći ili skapavaju od vrućine, i bespomoćne su pred napadima grabežljivaca. One koje prežive, lovci gaze, dave, utapaju ili zatuku kako bi izbjegli zamrljati krvlju njihovo krzno. Milijuni 'neželjenih' životinja poput pasa, ptica, mačaka, zečeva ili vjeverica također se uhvate u zamke te umiru u agoniji.

Svake godine, preko 75 milijuna životinja pati i umre zbog trgovine krznom. Najveći broj životinja uzgaja se na farmama krzna, gdje ih, nakon što provedu živote u malenim prljavim kavezima, ubijaju gušenjem plinom, elektrokucijom, davljenjem, trovanjem, lomljenjem vratova ili pak guranjem usijanih željeznih šipki u njihove anuse.

Nošenje krznenih kaputa i krznenih dodataka na odjeći treba odbaciti i ostaviti prošlosti kao dio primitivnog naslijeđa. Danas, kada obilujemo kvalitetnim i ekološki znatno prihvatljivijim materijalima koji su puno privlačniji i griju bolje od životinjskih, neprihvatljivo je opravdavanje ubijanja životinja zbog odijevanja. Također, životinjsko krzno, da bi se očuvalo, potrebno je obraditi otrovnim kemikalijama i potrošiti velike količine vode.

'Čast mi je što mogu na ovaj način pomoći udruzi Prijatelji životinja u borbi za prestanak ubijanja životinja za krzno. Ljude treba svakodnevno informirati i podsjećati na strahote koje se rade životinjama za potrebe modne industrije. Krzno nema opravdanja, o tome ne treba šutjeti već glasno reći NE', izjavio je Luka Nižetić uoči početka kampanje.

Hrvatskim Zakonom o zaštiti životinja od 1. siječnja 2007. zabranjen je uzgoj životinja za krzno s prijelaznim razdobljem od deset godina, a daljnji cilj kampanje 'Za Hrvatsku bez krzna' jest zabraniti prodaju odjeće i obuće od životinjskoga krzna. U sklopu kampanje, 28. veljače, u Zagrebu će se održati i veliki prosvjed na koji već sada Prijatelji životinja pozivaju sve građane.