Najviše ljudi umire od cirkulacijskih bolesti

U dobnoj skupini od 65 i više godina najviše ljudi umire od cirkulacijskih bolesti. Na drugom mjestu uzroka smrti su maligne bolesti (novotvorevine), a najčešće dijagnoze su karcinom bronha i pluća te karcinom debelog crijeva.

U dobnoj skupini od 65 i više godina najviše ljudi umire od cirkulacijskih bolesti. Na drugom mjestu  uzroka smrti su maligne bolesti (novotvorevine), a najčešće dijagnoze su karcinom bronha i pluća te karcinom debelog crijeva.

U svijetu i u Hrvatskoj, 1. listopada obilježen je Međunarodni dan starijih osoba. Stanovništvo Hrvatske prema klasifikacije Ujedinjenih naroda spada u četvrtu kategoriju država svijeta sa “vrlo starim stanovništvom”. U Hrvatskoj, prema posljednjem popisu stanovništva, udio stanovništva starijeg od 65 godina iznosi oko 15 posto, a očekuje se da će se broj starijih osoba u slijedećih 50 godina utrostručiti. U dobnoj skupini od 65 i više godina najviše ljudi umire od cirkulacijskih bolesti. Na drugom mjestu  uzroka smrti su maligne bolesti (novotvorevine), a najčešće dijagnoze su karcinom bronha i pluća te karcinom debelog crijeva. Prema najnovijim podacima Registra za rak iz 2006. godine ukupan broj novodijagnosticiranih starijih osoba iznosi 12184. Produženje očekivanog trajanja života i povećanje broja starijeg stanovništva ima za posljedicu veći broj oboljelih i umrlih od raka, što je sada slučaj u Hrvatskoj. Najčešća sijela raka u starijoj dobi jesu u muškaraca bronh i pluća, prostata, debelo crijevo, želudac, mokraćni mjehur i grkljan, a u žena dojka, debelo crijevo, želudac, bronh i pluća i tijelo maternice.

Važnost prevencije i adekvatnog liječenja

Kronične nezarazne bolesti najviše doprinose bremenu bolesti starijih a povezane su s djelovanjem rizičnih čimbenika nezdravog načina života. Broj kroničnih nezaraznih bolesti povećava se sa starosti, a posljedice ovih bolesti ne samo da povećavaju smrtnost, već značajno smanjuju i kvalitetu života starijih osoba te povećavaju fizičku i psihičku ovisnost o tuđoj njezi i pomoći u svakodnevnom životu. Mijenjanjem životnih navika i provođenjem preventivnih aktivnosti neke se bolesti mogu spriječiti dok se kod nekih može odgoditi njihov početak.  Uspješnost liječenja ovisi pak o ranom otkrivanju bolesti. Osim samopregleda, što je posebno važno za kožu, postoje testovi za otkrivanje raka dojke, vrata maternice, debelog crijeva i prostate. Šanse za izlječenje u starijih osoba slabije su zbog prisutnih kroničnih bolesti, narušenoga funkcionalnog statusa te težeg podnošenja agresivnih terapija.

Naše Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi je za starije osobe pokrenulo preventivne programe ranog otkrivanja raka:

1. Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke;
2. Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva.

Međutim – slab je odaziv starijih osoba na te preventivne programe. Mogući razlozi: neupućenost, premalo medijske afirmativne kampanje... U Hrvatskoj npr. broj umrlih od raka debelog crijeva raste (drugi je po smrtnosti), dok u zemljama: SAD, Njemačaka, Španjolska, Francuska, Nizozemska, Slovačaka itd. smrtnost pada u odnosu na 2000. godinu. Dalje, u Hrvatskoj nema hospicija, ustanove u kojoj bi se pružala zdravstvena, psihosocijalna i duhovna potpora umirućim osobama. Osim bolova, tu su razni drugi poremećaji, poput povraćanja, opstipacije, dekubitalnih rana. Onkološkog bolesnika kojem više nema spasa se otpušta iz bolnice na kućnu njegu ili u privatne domove za starije i nemoćne. Međutim, oko 90 posto umirućih želi svoj život završiti kod kuće među svojima, a za to je njima i članovima njihove obitelji potrebna stručna pomoć, pa kreveti s električnim podizačima, oksigenatori, antidekubitalni madraci, i druga ortopedska pomagala. Koliko su sva ova pomagala zaista dostupna?

Problem s dobivanjem kisika

U onkoloških bolesnika s opsežnom zahvaćenošću pluća tumorom ili u slučaju brojnih plućnih sekundarizama dolazi do stanja nedovoljne opskrbe organizma bolesnika s kisikom. Subjektivno se to manifestira osjećajem nedostatka zraka i gušenjem što dodatno opravdano uznemiruje bolesnike, stvara sjećaj tjeskobe, straha i drugih sličnih uznemirujućih senzacija. U slučaju bolesnika koji se nalaze na kućnoj njezi a zahtijevaju dodatnu ospkrbu s kisikom pojavljuju se slijedeći organizacijski problemi:

- administrativna sporost da se odobri kisik nekome tko ga treba žurno;
- administartivna restrikcija jer propisi HZZO-a nisu dovoljno „plastični“. Stoga može se doći u situaciji da se bolesnicima ne odobri kisik zbog formalnih razloga, primjerice nemaju „kronično opstruktivnu bolest pluća“ ili imaju drugi tip zloćudnog tumora, a ne „rak pluća“.

Proces starenja stanovništva Hrvatske donosi određene društveno-ekonomske i zdravstveno-socijalne posljedice. Starije osobe, zbog promjena koje uzrokuje proces starenja, imaju izraženije potrebe za korištenjem zdravstvene zaštite a time značajno sudjeluju u cjelokupnoj zdravstvenoj potrošnji. Zbog toga je sve izraženija potreba prilagodbe zdravstvenog sustava na potrebe rastućeg starijeg stanovništva. Povećana zdravstvena potrošnja predstavlja poticaj za planiranje i provođenje programa očuvanja zdravlja i funkcionalnog kapaciteta te prevenciju bolesti čije provođenje treba započeti u mlađim dobnim skupinama.

Upravo zajedničkim djelovanjem znanstvene zajednice, medicinske struke, pacijenata, nevladinih udruga i medija uz obostranu podršku Hrvatskog sabora i Vlade Republike Hrvatske se može postići podizanje kvalitete života pacijenata.