Malo rimsko kazalište
U prvom stoljeću naše ere, Malo rimsko kazalište stoljeću služilo je kulturnim potrebama tadašnjeg stanovništva Pule
Svečano otvorenje
Malog rimskog kazališta u Puli održat će se na Dan grada Pule, 5. svibnja ove godine. Svečanost otvorenja pratit će raskošni glazbeno - scenski program u režiji Krešimira Dolenčića i Aleksandra Švabića. Idućeg dana, 6. svibnja, pozornica Malog rimskog kazališta ugostit će Perpetuum Jazzile, slovensku glazbenu atrakciju i jednu od najprepoznatljivijih vokalnih skupina na svijetu. Time će se službeno proslaviti vraćanje izvorne funkcije iznimno važnom antičkom spomeniku kulture u Puli na čijoj su rekonstrukciji radili interdisciplinarni timovi arhitekata, projektanata, konzervatora, arheologa i povjesničara umjetnosti.
"Iza nas je kompleksan projekt obnove Malog rimskog kazališta te smo ponosni što ćemo uskoro predstaviti jedan od najspektakularnijih koncertnih, kazališnih i uopće izvedbenih prostora u ovom dijelu Europe. Kao zajednica imamo obvezu zaštiti bogato kulturno naslijeđe te istovremeno promišljati načine kako da tu vrijednu kulturnu baštinu integriramo u suvremeno tkivo grada kako bi ona kvalitetno služila današnjim potrebama u kulturi, a javnost dobila mogućnost uživanja u prostoru jedinstvene spomeničke vrijednosti, ugođaja i akustičke kvalitete", istaknuo je Darko Komšo, ravnatelj Arheološkog muzeja Istre.
U prvom stoljeću naše ere, Malo rimsko kazalište stoljeću služilo je kulturnim potrebama tadašnjeg stanovništva Pule. Obnovljena verzija danas može primiti oko 1250 osoba te će, kao i nekad u antičko doba, biti medij za susrete publike i umjetnika, različitih izvođača scenske umjetnosti i njezinih poklonika. Važno je istaknuti kako je nakon gotovo dva desetljeća zapuštenosti, Malo rimsko kazalište obnovljeno kontrastnom metodom, upotrebom čelika i bijelog betona, pri čemu se iznimna pažnja posvetila tome da temelji nove konstrukcije nigdje ne dodiruju niti ugrožavaju rimske ostatke građevine.
Tribine su u cijelosti izgrađene bez matica i vijaka kako se ne bi narušila akustika prostora, a stube visinom i dubinom odgovaraju izvornim proporcijama, pri čemu se poštivao omjer 1:2, prema naputku iz “Deset knjiga o arhitekturi”, čuvenog rimskog arhitekta iz 1. stoljeća prije naše ere, Vitruvija.
Dio projekta Malog rimskog kazališta Europe je i monumentalni, 330 četvornih metara veliki ekran koji je postavljen na pročelje Arheološkog muzeja Istre. Projekt rekonstrukcije Malog rimskog kazališta dobio je počasno priznanje na Piranskim danima arhitekture, a nominiran je i za arhitektonsku nagradu „Bernardo Bernardi“.
