Parfemi: Mirišljava opasnost
Ono što se nekada dobijalo destilacijom iz cvjetne esencije, danas je kompleksna mješavina prirodno-botaničkih ili preparata životinjskog porijekla, ali i sintetički dobijenih produkata. U parfemima i proizvodima za njegu kože koristi se preko 5 tisuća različitih preparata i mirisa u stotinama kemijskih kombinacija, kaže se u izvještaju američke Akademije za dermatologiju. S obzirom da se kemijske formule mirisa smatraju poslovnim tajnama, kompanije nisu dužne navesti sve ono što koriste kako bi dobile jednu bočicu parfema ili pakiranje kreme za lice. Za liječnike koji moraju utvrditi na što se točno odnosi alergijska reakcija pacijenta, ovo predstavlja istinsku noćnu moru.
Osim toga, preko 95 posto ukupne količine parfema smještenog u bočicu nije dobijeno iz cvjetnih esencija ili prirodnih produkata, kao što to većina konzumenata zamišlja. Parfem se dobija sintetiziranjem materija iz petrokemikalija, koje otpuštaju eterične organske komponente (VOC) ili pare koje nastaju od sredstava za topljenje, sredstava za zaštitu drveta, odstranjivača boje ili sredstava koja se koriste u kemijskim čistionicama. Kao dodatak parfemima često se koriste i insekticidi, čiji je zadatak da odbiju insekte koje bi mogle privući cvjetne note. Za ove komponente se zna da mogu prouzročiti iritaciju očiju, nosa i ždrijela, hunjavicu, oštećenja jetre, bubrega i centralnog nervnog sistema, dok pojedini čak izazivaju rak kod životinja ili se sumnja da su kancerogene i za ljude.
Početkom devedesetih Agencija za zaštitu okoliša u SAD-u sponzorirala je studiju koja je za cilj imala identifikaciju sastojaka pronađenih u mnogim kozmetičkim proizvodima. Identificirano je oko 200 kemikalija, uključujući aditive i kontaminate. U više od pola proizvoda koji su testirani nađen je etanol, limonon, linalon, beta fenetol i alkohol, od kojih su se neki na testovima pokazali kao kancerogeni. Istraživači su, ipak, ukazali kako nema razloga za paniku, s obzirom da je dokazano kako doze u kojima su korištene kemikalije u kozmetičkim proizvodima i parfemima nisu dovoljne da nanesu štetu ljudima. Predloženo je da se sprovede dalje istraživanje kako bi se utvrdilo koji su ljudi podložni riziku od dobijanja osipa ili drugim manifestacijama osjetljivosti na određene sastojke.
Problem sa kojim se naučnici susreću deset godina kasnije mnogo je veći i kompliciraniji. Teško je odgovoriti na pitanje zašto se kod velikog broja ljudi javlja iznenadna reakcija na proizvode koje su do tada normalno koristili. Dio odgovora možda leži u činjenici da je danas mnogo više preparata koji se svakodnevno upotrebljavaju. Iako su, dakle, istraživanja pokazala kako većina ranije otkrivenih komponenata ne bi trebala biti problematična, pošto se radi o malim dozama, američki naučnici upozoravaju da doze danas više nisu tako male. Valja uzeti u obzir kako se iste komponente ne nalaze samo u parfemima već i u lakovima za kosu, lakovima za nokte, losionima za kožu, te svim drugim mirisnim proizvodima. Dakle, praktično u svemu. Danas su namirisane čak i cigarete. Kada se sve ovo kombinira, dobija se količina puno veća od one koja se nalazi u jednom prskanju parfemom.
Pored toga, parfem u tijelo ne ulazi samo putem inhalacije, već i tako što se apsorbuje kroz kožu, utičući time na kožu, pluća, nervni sistem i mozak. Otkriveno je kako u posljednje vrijeme raste broj oboljelih od alergija na mirise. Sa devet procenata ukupnog stanovništva kod kojeg su bile razvijene ove alergije, danas je preko 13 posto oboljelih koji imaju snažne reakcije na pojedine mirisne note. Porast od preko četiri procenta dogodio se u posljednjih deset godina. Raste i broj oštećenja respiratornog sistema izazvanog parfemima, kao i astmatičnih reakcija na mirise. Iako su parfemi za većinu ljudi još uvijek bezopasni, pojedini mirisi kod ljudi podložnih astmi mogu biti fatalni. Parfem, naime, može sadržavati alergene koji mogu biti opasni i samostalno, ali i u kombinaciji sa duhanskim dimom ili drugim isparavanjima. Dokazano je i to da parfemi izazivaju glavobolje i migrene.
Zbog svega ovoga, od proizvođača se u posljednje vrijeme sve češće zahtijeva da se oni proizvodi koji nisu opsežno testirani prodaju samo ako na kutiji stoji upozorenje. Tako bi parfemi dobili slične etikete kakve imaju cigarete na kojima bi stajalo da proizvod nije testiran, ali i to da proizvod može sadržavati čak 41 komponentu koja može biti "toksična za kožu, respiratorni i reproduktivni sustav, te u nekim slučajevima i kancerogena". Za sada nijedna država nije usvojila ovakvo etiketiranje proizvoda.
Koliko sve ostaje samo na upozorenjima, svjedoči i neuspjela peticija protiv parfema Eternity od Calvina Kleina, koju je pokrenuo Zavod za istraživanje hrane i lijekova i koja je zahtijevala prestanak njegove proizvodnje. Iako je preko 1.000 konzumenata potpisalo kako je korištenje ovog parfema dovelo do ozbiljnih zdravstvenih problema, zavodi za ispitivanje toksičnosti u SAD-u ovo još uvijek "razmatraju, ali ne smatraju prioritetnim".
Trenutno ne postoji institucija koja bi mogla odrediti koji su mirisi ili kozmetički proizvodi štetni i zabraniti njihovu prodaju. Najviše što se može učiniti jeste prisiliti proizvođače da na kutiju stave etiketu kako proizvod nije testiran, bez ikakvih popratnih podataka. Mnogi liječnici koji se bave ovim problemima smatraju kako to nije dovoljno. Čak i podatak, koji stoji na pojedinim proizvodima, kako nisu korišteni mirisi, ne mora značiti da kozmetički proizvod nije opasan. Mirisne note se obično koriste kako bi se prikrili mirisi drugih aditiva, ali činjenica da ih nema može značiti i to da su aditivi korišteni u manjim količinama.
Iako pravno ne postoji način da se reguliraju pravila kozmetičke i parfemske industrije, sve češće se dešava da politika poslodavaca u velikim kompanijama, bolnicama ili hotelima nalaže zaposlenima da ne nose parfem na poslu. Pored ekološke svijesti, s obzirom da se većina parfema i dezodoransa i danas proizvodi sa plinovima koji oštećuju ozonski omotač, obrazloženje poslodavaca je da će nedostatak mirisa značiti i manje glavobolje.
Povezano
