Pozitivan trend među Hrvatima: Vježbanje i prehrana bogata proteinima

35 posto Hrvata redovno vježba čime se Hrvatska svrstala među europske zemlje koje su osvijestile važnost redovne fizičke aktivnosti, ali i zdrave prehrane

Da su Hrvati osvijestili važnost redovne fizičke aktivnosti govori studija Europske komisije „Sport i fizička aktivnost“ objavljena u ožujku 2014. godine.

Prema rezultatima studije čak 35 posto Hrvata redovno se bavi sportom ili nekom fizičkom aktivnošću. Od njih je 9 posto aktivno pet ili više puta tjedno, 11 posto tri do četiri puta tjedno dok njih 15 posto vježba jednom do dva puta tjedno.

Za pretpostaviti je kako je danas broj redovno fizički aktivnih pojedinaca u Hrvatskoj bitno veći u odnosu na kraj 2013. godine kada je ova studija provedena. Naime, posljednjih nekoliko godina svjedočimo snažno rastućem trendu redovne fizičke aktivnosti te pravilne i uravnotežene prehrane kojem se priklanjaju sve dobne skupine ljudi.

Nasipi, jezera, obale rijeka i zelene gradske oaze diljem Hrvatske danas su nerijetko mjesta prenapučena biciklistima i trkačima koji redovno treniraju i u najhladnijem dijelu godine. S toplijim vremenom broj ljudi koji se bave fizičkom aktivnošću drastično raste a već je dobro znani trend prenapučenih sportskih centara s pojavom prvih zraka sunca i nagovještaja ljeta.

Iz krugova nutricionista doznajemo kako se Hrvati istovremeno okreću i pravilnoj i uravnoteženoj prehrani, shvaćajući važnost sinergije redovne fizičke aktivnosti i kvalitetne prehrane.

Upravo se fizički aktivni pojedinci okreću uravnoteženoj prehrani bogatoj proteinima, s obzirom da proteini utječu na održavanje i jačanje mišićne mase. No, nutricionisti ističu kako je prehrana bogata proteinima potrebna svim dobnim skupinama, bez obzira na razinu fizičke aktivnosti, naravno u prilagođenim količinama.

Uz zastupljenost proteina u svakodnevnoj prehrani s 20 do 30 posto, stručnjaci preporučuju unos 30 do 35 posto masti te do 40 posto ugljikohidrata. Takav režim prehrane podmiruje potrebe organizma za glavnim nutrijentima te ostavlja organizmu dovoljno energije za bavljenje redovnom fizičkom aktivnošću.

Iako se individualne potrebe za unosom proteina razlikuju, EFSA (European Food Safety Agency) kao opću smjernicu definira preporučen unos 0,83 g proteina/kg tjelesne mase.

Napredne nutricionističke smjernice danas definiraju preporučen unos 1 g proteina/kg tjelesne mase kod redukcijskih dijeta, održavanja mišićne mase  te uopće kod pravilne i uravnotežene prehrane.

Pojednostavljeno, žena težine 60 kg dnevno pravilnom i uravnoteženom prehranom treba unijeti 60 g proteina. Ukoliko redovno vježba 2 do 3 puta tjedno, dnevna potreba za proteinima raste na 90 g proteina odnosno 1,5 g proteina/kg tjelesne mase.

Za onih 20% Hrvata koji su u spomenutom izvještaju Europske komisije našli u grupi rekreativaca koji vježbaju najmanje tri puta tjedno preporučeni unos proteina raste na 2 g / kg tjelesne težine.

Pozdravljamo ovaj pozitivan trend među Hrvatima i držimo palčeve da se u sljedećem izvještaju Europske komisije još više približimo europskim predvodnicima zdravog načina života: Danskoj, Švedskoj, Irskoj, Španjolskoj i najbližoj nam Sloveniji!