Treću godinu za redom aktivisti ukazuju na užase dugih transporta životinja na posljednje odredište prije klanja
Krava
Hrvatska nema sve uvjete za transport i tranzit životinja, s obzirom da joj nedostaju odmorišta za životinje i odgovarajući granični prijelazi, no ceste su svejedno pune pretrpanih kamiona. Na granici životinje znaju čekati i po deset sati iako se jedino u iznimnim uvjetima smiju zadržati do dva sata. Mučna putovanja životinja koje se prevoze iz Europske unije često traju i nekoliko dana. Transport živih životinja potpuno je nepotreban, neetičan i okrutan te bi kao takav trebao biti u potpunosti zabranjen.
Kako bi skrenuli pozornost na neprovođenje zakonskih propisa i okrutnu stvarnost životinja u transportu, aktivisti udruge Prijatelji životinja će u dugoj prosvjednoj povorci u subotu 06. studenoga 2010. s Trga maršala Tita stići na Trg bana Jelačića u Zagrebu u 12 sati i izvesti performans u kojemu će maskirani aktivisti u transportnom vozilu simbolično prikazati patnju životinja na cestama Europe te koliko je dug i mučan njihov put od farme do klaonice.
Procjenjuje se da se godišnje diljem Europe prevozi više od šest milijuna životinja dulje od osam sati.
Takvo dugotrajno izlaganje životinja teškim uvjetima transporta rezultira iznimno visokom razinom psihičkog i fizičkog stresa, a posljedice su malaksalost, iscrpljenost, ozljede i smrt. Stoga mnoge zemlje, pa tako i Hrvatska, uvode različite stupnjeve regulacije uvjeta transporta životinja u svoja zakonodavstva. No, sama praksa pokazuje poražavajuću istinu o mnogim neodređenim terminima unutar zakonskih odredbi i njihovu neučinkovitost. Prijatelji životinja zato smatraju kako Europska unija i Republika Hrvatska trebaju bez odlaganja pooštriti postojeće zakonske regulative. Prije svega, treba ograničiti maksimalno dozvoljeno trajanje putovanja životinja na ne više od osam sati te nakon toga u potpunosti zabraniti transport životinja.
Iako su životinje u transportu u Hrvatskoj donekle zaštićene zakonskim propisima, u praksi se zakonske odredbe ne provode. S time se slažu i brojne udruge i ustanove okupljene u međunarodnoj kampanji 'Handle with Care', pokrenute od strane World Society for the Protection of Animals (WSPA). Nužne su daljnje zakonodavne promjene i puno bolje kontrole provođenja zakona, ali i bolja osviještenost građana o tome da se konzumacijom mesa i mesnih prerađevina postaje naručitelj patnje te da svaki pojedinac može odbiti sudjelovati u tome.
Stravične i poražavajuće statistike o transportu živih životinja:
• Lomovi kostiju, krvarenja i hematomi najčešće su ozljede kod ptica (procjena višestrukih lomova kostiju kod pilića 'brojlera' iznosi čak i do 95%) a nastaju kao posljedica izuzetno grubog rukovanja i pretrpavanja u prljave i uske sanduke ili kaveze za transport.
• Fizički i psihički stres kod svinja osobito se povećava zbog činjenice da svinje trpe tzv. 'bolest kretanja' (one pokazuju visoku razinu osjetljivosti na buku, kretanje, promjene u okolini i sl.), koja se očituje kroz izlučivanje sline, povraćanje, proljev, povećanje tjelesne temperature i apatiju.
• Pretrpanost i ostali čimbenici stresa kojima su goveda izložena tijekom transporta djeluju na znatno narušavanje njihova imunološkog sustava. Osobito zastupljeno obolijevanje tijekom transporta goveda je upala pluća izazivana virusom goveđeg herpesa ili bakterijom pasteurelle.
• Istraživanja su pokazala da nakon 24 sata ovce i janjad gube i do 8% tjelesne težine, što je posljedica učestalog izbacivanja izmeta. Takva reakcija je posljedica iznimnog psihičkog stresa. I nakon dužih razdoblja žeđi, ovce u većini slučajeva ne piju vodu iz nepoznatog izvora. Česti uzroci smrti su dehidracija, gušenje i gaženje do smrti.
Prijatelji životinja naglašavaju kako je najefikasniji način da se svaki pojedinac založi za zabranu transporta životinja prelazak na bezmesnu prehranu. Vlastitim odabirom prehrane koja isključuje namirnice životinjskog podrijetla, poboljšava naše zdravlje i čuva okoliš, izravno smanjujemo patnju životinja u transportu.
Povezano
