Sjeverozapadna Hrvatska (Foto: ec.europa.eu)
Istraživanje je napravljeno prema metodologiji Svjetskog gospodarskog foruma (WEF) i Instituta za razvoj menadžmenta (IMD). Istraživanje je pokazalo kako su današnji problemi regionalne konkurentnosti Hrvatske slični problemima Europske unije, te da je za uspostavu učinkovitog sustava upravljanja regionalnim razvojem potrebno stimulirati rast, zaposlenost i inovacije te povećati socijalnu koheziju.
Ovim indeksom se po prvi puta prati i ocjenjuje konkurentnost triju NUTS 2 statističkih regija: Sjeverozapadna Hrvatska, Središnja i Istočna (Panonska), Jadranska Hrvatska te konkurentnost 21 županije (NUTS 3) unutar tih triju regija. Tako prema rezultatima rangiranja prvo mjesto zauzima regija Sjeverozapadna Hrvatska, slijedi Jadranska, a na trećem mjestu je regija Središnja i Istočna Hrvatska. Grad Zagreb, te županije Međimurska, Istarska, i Varaždinska su vodeće, dok se na začelju nalaze Vukovarsko-Srijemska, Požeško-Slavonska i Ličko-Senjska županija. Od deset županija koje imaju najniži rang konkurentnosti, osam županija ima više od 50 posto površine teritorija u područjima od posebne državne skrbi.
Podjela Hrvatske na tri regije sukladna je principima statističke agencije Europske unije EUROSTAT te je preduvjet za povlačenje sredstava iz EU fondova namijenjenih regionalnom razvoju.
«Ovim istraživanjem želimo potaknuti lokalne zajednice, županije i odgovarajuća tijela državne uprave da se usredotoče na poticanje lokalnih prednosti kao i na uklanjanje svih dosadašnjih ograničenja kako bi osigurali veću zaposlenost i prosperitet. Za poboljšanje konkurentnosti nije dovoljno razvijati samo najmanje razvijene regije, već sve regije trebamo pretvoriti u motore rasta», istaknuo je Darko Marinac, predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost.
Provedeno mjerenje i rangiranje regionalne konkurentnosti polazi od ocjenjivanja kvalitete poslovnog okruženja i poslovnog sektora u regijama i županijama, a temeljem osam stupova konkurentnosti: (a) demografija, zdravlje i kultura, (b) obrazovanje, (c) osnovna infrastruktura i javni sektor, (d) poslovna infrastruktura, (e) investicije i poduzetnička dinamika, (f) razvijenost poduzetništva, (g) razina ekonomskih rezultata i (h) dinamika ekonomskih rezultata. Sve dosadašnje analize regionalne konkurentnosti temeljile su se isključivo na indikatorima bruto domaćeg proizvoda po stanovniku ili po stopi nezaposlenosti. Regionalni indeks konkurentnosti Hrvatske po prvi puta analizu temelji na 176 različitih indikatora te tako iznosi činjenice o stanju u glavnim područjima konkurentnosti hrvatskih regija i županija, prepoznaje njihove potencijale, ali i ograničenja i uzroke.
Tako je Središnja i Istočna Hrvatska u prosjeku najmanje konkurentna i trebat će najviše ulaganja da dostigne ostatak Hrvatske. Riječ je o posebno značajnim ulaganjima u poduzetništvo, poslovnu infrastrukturu i poticanje ulaganja. Prednost regije je razmjerno dobra obrazovanost. Jadranska regija ima dobre pokazatelje u području poslovnom okruženja, demografije i obrazovanja. Problemi regije leže u segmentima kvalitete infrastrukture i poduzetništva i to ponajprije u Ličko-senjskoj županiji. Sjeverozapadna regija konkurentnija je od drugih dviju, ali ima nekvalitetniji faktor obrazovanja. Najveća prednost ove regije je razvijenost poduzetništva, uz po- voljne pokazatelje demografije, zdravstva i kulturnih aktivnosti.
“Studija pokazuje postojanje bliske veze između razine razvoja, kvalitete života i konkurentnosti hrvatskih županija – na dnu liste uvijek su iste županije. Zemlja je onoliko konkurentna koliko i sve njezine regije. Stoga manje konkurentne regije i županije utječu na globalno rangiranje konkurentnosti cijele Hrvatske i potvrđuju potrebu za podizanjem razine konkurentnosti svih županija. Svrha ovog istraživanja je da pomogne središnjoj i regionalnoj vlasti u odlučivanju, revidiranju i prilagođavanju politika, mjera i poticaja imajući u vidu povećanje konkurentnosti hrvatskih županija i regija”, istaknuo je Yuri Afanasiev, stalni predstavnik UNDP-a u Hrvatskoj.
Zbog toga se za jačanje regionalne konkurentnosti, između ostaloga, predlaže osnivanje agencije za regionalni razvoj, jačanje međužupanijske suradnje, pokretanje centara za inovacije, jačanje suradnje sveučilišta, poslovnog sektora i regija/županija, klasterizacija u regijama, osiguranje potpune pokrivenosti Hrvatske širokopojasnom internetskom mrežom i drugo.
Namjera ovog istraživanja je da postane redovito istraživanje kojim bi se svake dvije godine pratio i uspoređivao napredak konkurentnosti hrvatskih regija odnosno županija. Također, predstavljanjem istraživanja želi se dati kvalitetan doprinos realizaciji «Strategije regionalnog razvoja RH» koja bi trebala pridonijeti održivom razvoju i konkurentnosti zemlje.
Na skupu je održana i panel diskusija „Konkurentnost i održivi rast i razvoj regija/ županija Hrvatske“ na kojoj se raspravljalo o konkretnim mjerama za povećanjem konkurentnosti kao i mogućnostima u korištenju sredstava iz EU fondova za regionalni razvoj.
Povezano
