Što nas još očekuje na ZagrebDoxu?

Osim bogatog filmskog programa, na devetnaestom ZagrebDoxu, koji će se održati u Kaptol Boutique Cinema od 26. ožujka do 2. travnja, očekuju nas i programi ZagrebDox Pro, My focus i ZagrebDoXXL, te brojna posebna događanja

ZagrebDox i ove godine nudi iznimno bogat edukativni program za filmske profesionalce ZagrebDox Pro, čiji je cilj poticati suradnju u jugoistočnoj Europi i omogućiti međusobno upoznavanje i prepoznavanje svjetske, europske, regionalne i lokalne dokumentarističke scene. ZagrebDox Pro: Dox of War provodi se u okviru točno određenog, vrlo zahtjevnog tematskog okvira ovogodišnjeg izdanja koje odgovara na pitanje “Kako snimiti rat?”odabrano je osam projekata iz Ukrajine, Grčke, Hrvatske, Kanade, Srbije, Švicarske, Turske i Ukrajine koji na specifičan i kreativan način oslikavaju stvarnost rata, dok veći dio polaznika odabrane filmove u razvoju trenutačno snimaju na prvim linijama. Predavači, stručnjaci i gosti na Dox of War programima ZagrebDox Proa bit će neki od najznačajnijih europskih majstora dokumentaraca.

ZagrebDox uspostavio je mrežu suradnje u nastojanju da odabranim projektima na temu rata pruži što više mogućnosti sudjelovanja na radionicama i festivalima. U suradnji s Al Jazeerom jedan od projekata bit će odabran za sudjelovanje na Al Jazeera Documentary Industry Days u Sarajevu u rujnu 2023. Kao nastavak suradnje s festivalom Doclisboa jedan će od projekata biti odabran za sudjelovanje na industrijskom programu Nebulae, koji će se održati u listopadu u Lisabonu.

Još jedna dragocjena suradnja ostvarena je s inicijativom Close Up – personaliziran program usavršavanja i razvoja. Sigal Yehuda, osnivačica Close Upa, pridonijet će ZagrebDoxu predavanjem uz suosnivača Close Upa i predavača Johna Appela te Hansa Roberta Eisenhauera, koji će joj se pridružiti kao mentori radionica. Polaznici će na radionici razvijati svoje projekte i promišljati mogućnosti narativnih, vizualnih i etičkih pristupa u radu. Uz rad na projektima za polaznike, a dijelom i za javnost, organizirana su majstorska predavanja i razgovori s renomiranim svjetskim dokumentaristima koji su se istakli svojim filmovima o ratu, kao i s novinarima, fotografima i humanitarcima koji će podijeliti svoje praktično znanje i iskustvo rada u kompleksnim uvjetima ratnih situacija. Tako će i polaznici i posjetitelji imati priliku sudjelovati na PRO događanjima uz renomirane profesionalce i autore poput Mile Turajlić, Alise Kovalenko, Tihomira Ladišića i Mile Teshaieve. Odabrani su projekti za ZagrebDox Pro 2023: Dox of War – Izlaz kroz ludaru, Nikole Ilića; Nepoznat br. 1, Markiiana Myroshnychenka; Savršenstvo kruga, Borisa Bakala; Olovka strašne stvarnosti, Mariie Shevchenko; Presretanje, Oksane Karpovych; Sjećanja, Vivian Papageorgiou; Taoci rata, Mariie Derhachove i Trajno pretraživanje, Berkea Basa. Moderator i voditelj radionice naš je ugledni dokumentarist Nebojša Slijepčević.

Sudjelovanje na ZagrebDox Pro-u besplatno je i održava se uz financijsku potporu Hrvatskog audiovizualnog centra, Društva hrvatskih filmskih redatelja i Grada Zagreba.

Veton Nurkollari, umjetnički direktor DokuFesta, najvećega kulturnog događaja na Kosovu i jednog od najvažnijih festivala dokumentarnog i kratkometražnog filma u jugoistočnoj Europi, uredio je program od šest dokumentarnih naslova pod imenom My Focus.

U sklopu participativne dokumentarističke platforme ZagrebDoXXL održat će se i pet panela. Nakon projekcije filma Merkel, redateljice Eve Weber, održat će se panel „Žene u politici‟. U razgovoru koji će se osvrnuti na položaj žena u politici, izazove s kojima se suočavaju i prepreke koje su morale savladati da bi obnašale vodeće političke funkcije sudjelovat će Sandra Benčić, Katarina Peović, Jadranka Kosor, Vesna Škare-Ožbolt, a moderirat će Ivana Dragičević.

Na Međunarodni dan vidljivosti transrodnih osoba, a nakon projekcije filma Plava iskaznica turskih redateljica Burcu Melekoğlu i Vuslat Karan, osvrnut ćemo se na položaj transrodnih osoba s ciljem podizanja svijesti o diskriminaciji s kojom se svakodnevno susreću, važnosti edukacije i prisustvovanja u društvu te prihvaćanja rodnih različitosti koje može dovesti do novih oblika zajedništva. Na panelu pod imenom „Biti transrodna osoba u Hrvatskoj‟ sudjeluju Espi Tomičić, pisac, dramaturg i predstavnik kolektiva kolekTIRV | Za prava trans, interspolnih i rodno varijantnih osoba, Iva Žegura, klinička psihologinja zaposlena u Klinici za psihijatriju Vrapče, i Bojana Ivanišević, odvjetnica s dugogodišnjim iskustvom u zastupanju LGBT osoba, uz moderiranje Dine Pokrajac.

Za mentalno zdravlje iznimno je važno okruženje u kojem živimo. No, prema brojnim istraživanjima mentalno zdravlje mladih diljem svijeta u konstantnu je padu. Sve je više poremećaja poput depresije i anksioznosti, a mnogi stručnjaci s time povezuju upravo utjecaj društvenih mreža. U našem društvu mentalno zdravlje i dalje je pomalo tabu tema, a kapaciteti za pružanje psihološke pomoći prepunjeni su. „Mentalno zdravlje mladih i društvene mreže‟ naziv je panela koji nas očekuje nakon projekcije filma Manifest, Angie Vinchito, a u razgovoru sa Senom Puhovski, kliničkom psihologinjom i psihoterapeutkinjom, predsjednicom Zagrebačkog psihološkog društva, suosnivačicom Psihološkog centra za djecu i obitelji Brigojedac, Judite Gamulin, filmskom redateljicom i suosnivačicom platforme Pukotine.hr, Kristijanom Oreškovićem, voditeljem projekata i programskog suradnika Mreže mladih Hrvatske, i Lovrom Marušićem, studentom 2. godine psihologije i suradnikom platforme Pukotine.hr, saznat ćemo kako potražiti pomoć, detektirati i definirati vlastite probleme te stvoriti prostore u kojima mladi nisu sami.

Nakon projekcije epizode Turizam iz serijala Dobra ekonomija održat će se panel „Poduzetništvom do održivog života‟. Kako pomiriti napetost između ulaganja koja daju prioritet društvenim i ekološkim ciljevima i onih kojima je prioritet financijski povrat? Čini li društveno poduzetništvo stvarno razliku ili samo održava status quo koji je u osnovi neodrživ? Može li se smatrati etičkim ako i dalje pridonosi kapitalističkom sustavu koji održava nejednakost i izrabljivanje? Kako osigurati da se glasovi i perspektive onih koji su najviše pogođeni društvenim i ekološkim problemima istinski čuju? Na panelu će na ova pitanja pokušati odgovoriti redatelj serijala Dobra ekonomija Đuro Gavran, društveni poduzetnik, i inovator Teo Petričević, znanstvenik, ekolog i aktivist Dražen Šimleša s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar, te istraživačica i docentica na Fakultetu političkih znanosti Davorka Vidović.

U suradnji s Restartom održat će se masterclass „Tragom arhiva: od zvaničnog do privatnog sjećanja‟, višestruko nagrađivane autorice Mile Turajlić (Cinema Komunisto, Druga strana svega, Dosje Labudović: Nesvrstani i Dosje Labudović: Ciné-Guerrillas), s fokusom na njezin višeslojni rad s arhivima i razne umjetničko-istraživačke strategije koje primjenjuje. Turajlić će govoriti o svojoj dugogodišnjoj fascinaciji arhivima kojima se okreće zbog nezadovoljstva namjernim brisanjem povijesti i kulturnog nasljeđa Jugoslavije. Reaproprijacija arhiva za M. Turajlić postaje gesta protiv zaborava i borba za pravo njezine generacije na pisanje vlastite povijesti, u osobnom i subjektivnom registru. Osvrnut će se i na pitanje komercijalizacije pristupa te vlasništva nad arhivima. Događanje će se održati u Dokukinu Kic, a moderirat će Nebojša Slijepčević.

Na ZagrebDoxu svoje će majstorsko predavanje „Konflikt zona“ održati i televizijski novinar Tihomir Ladišić. Postoji niz profesionalnih, političkih, moralnih i drugih dilema vezanih za svaki ratni sukob. Jedna od njih svakako je pitanje neutralnosti i nepristranosti u novinarskom pristupu ratnom sukobu. Koliko je moguće tu nepristranost zadržati u sukobu u kojem je riječ o zemlji u kojoj živiš, kao što je bilo u slučaju rata u Hrvatskoj? Koliko je važno poznavati povijest, religiju i političke prilike kad izvještavaš iz zemlje kao što su Irak i Afganistan? Koliko je moguće kretati se u ratnoj zoni kad si kao novinar ograničen i u neprestanoj pratnji jedne od strana u sukobu? Koliko je danas u vrijeme novih tehnologija i društvenih mreža zahtjevno provjeriti informacije i videosadržaje koji stižu iz zone sukoba? Kako je to izgubiti kolege novinare i snimatelje koji su smrtno stradali izvještavajući iz ratnih zona? Sve su to teme o kojima će svoja iskustva Tihomir Ladišić podijeliti na majstorskom predavanju u sklopu ZagrebDox Proa.

Alisa Kovalenko održat će masterclass pod imenom „Rubovi rata‟. Predavanje će se baviti ratom i pričama iza njega. Što tražimo i zašto? Neizravne i izravne priče o ratu, varijacije rizika i odluka, osobna i umjetnička perspektiva, emocionalni angažman i distanca, kako naći ravnotežu – o tim će se osjetljivim temama raspravljati na primjerima rada na filmovima Alisa in Warland (IDFA, 2015.), We Will Not Fade Away (Berlinale, 2023.) i Frontline, koji je trenutačno u razvoju.

U 2023. godini Hrvatski audiovizualni centar obilježava 15 godina od osnutka te će kroz cjelogodišnji program u suradnji s najvažnijim domaćim festivalima, a između ostalih i sa ZagrebDoxom, proslaviti uspjehe hrvatskog filma i hrvatskih audiovizualnih djelatnosti i stvaralaštva. Jedan je od važnijih ciljeva domaću publiku podsjetiti na hrvatske filmove koje su voljeli, a koje je sufinancirao Hrvatski audiovizualni centar 15 godina. U sklopu programa H-15: Petnaest godina našeg filma prisjetit ćemo se nekih od omiljenih dobitnika nagrade publike s prethodnih ZagrebDoxova: Ljudi s mliječnog puta, Miroslava Mikuljana; Sudbina broja 13, Irene Škorić; Nije ti život pjesma Havaja, Dane Budisavljević; Gangster te voli, Nebojše Slijepčevića; Dragi Lastane, Irene Škorić; Lijepo mi je s tobom znaš, Eve Kraljević; Susjedi, Tomislava Žaje; Nun of Your Business, Ivane Marinić Kragić; Ljubav oko svijeta, Anđele i Davora Rostuhara i Veće od traume, Vedrane Pribačić i Mirte Puhlovski.

Na ZagrebDoxu će se obilježiti i 70 godina Zagreb filma. U svojoj 70-godišnjoj povijesti Zagreb film proizveo je više od 1400 dokumentarnih filmova. U prvim desetljećima postojanja jedna od specijalnosti Zagreb filma bili su popularno-znanstveni filmovi o prirodi koji dosežu razinu tadašnjih najblistavijih svjetskih dometa. Povodom 70. rođendana prvi put u sklopu programa nazvanog „Dokumentiranje divljine‟ prikazujemo restaurirane kopije četiriju kratkih dokumentarnih filmova o životinjama. Tri filma (Lisica, Submarina i Lepeza sv. Jakova) režirao je majstor žanra Branko Marjanović. Četvrti film jedan je od najboljih hrvatskih namjenskih filmova, duhovita minijatura Zvonimira Berkovića u kojoj je pripovjedač – pijetao. Nakon projekcije Balade o pijetlu uslijedit će razgovor s doktorom biologije Dušanom Jelićem i snimateljem Sandijem Novakom o tome kako snimati divlje životinje u njihovu staništu a da ih ne ugrozimo.