Sto godina hrvatske scenografije i kostimografije (1909. – 2009) obilježit će se izložbom Hrvatske udruga likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti (ULUPUH) i Hrvatskog narodnog kazališta Zagreb. Izložba će se održati na četiri lokacije u Zagrebu: Dom HDLU (Prsten, Trg žrtava fašizma bb), HNK Zagreb (Foaje, Trg maršala Tita 5), Galerija ULUPUH (Tkalčićeva 14) i ULUPUH u Preradovićevoj 44. Izložba će trajati od 22.12.2009. do 22.01.2010. godine.
Stoljeće hrvatske kostimografije
“Potaknuta obljetnicom, izložba je zamišljena uz mnogo truda i želje za pravim pregledom nastanka i razvitka struke kroz mnoge autore, talente, kroz mnoga mišljenja kazališta, njegove prošlosti, stvarnosti i naše (scenografske, kostimografske) budućnosti. I dok se u ovim teškim vremenima pitamo kako dalje, što nas sutra čeka, nadamo se da će i u budućnosti naše struke biti jednako kreativne i neophodne”, kaže Ivana Bakal, ravnateljica i idejna inicijatorica projekta.
Projekt će se realizirati u pet izložbenih cjelina:
Sto godina hrvatske scenografije i kostimografije 1909.-2009.
Retrospektiva hrvatske scenografije i kostimografije
Dom HDLU- Prsten, Trg žrtava fašizma bb, Zagreb
22.12.2009.-22.01.2010.; otvorenje u 19 h
Šetnja kostima
HNK Zagreb-Foaje, Trg Maršala Tita 15, Zagreb
23.12.2009.- 06.01.2010.; otvorenje u 12 h
Suvremena kazališna i filmska scena
Galerija ULUPUH, Tkalčićeva 14, Zagreb
23.12.2009.-15.01.2010.; otvorenje u 19 h
Izložba monografija
ULUPUH, Preradovićeva 44/I, Zagreb
22.12.2009.-22.01.2010.
Izložba studenata Tekstilno-tehnološkog fakulteta - modul Kostimografija
Galerija ULUPUH, Tkalčićeva 14, Zagreb
19.01.2010.-22.01.2010.; otvorenje u 12 h
Stoljeće hrvatske kostimografije Kada se u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu 1909. godine kao scenograf angažira slikar Branimir Šenoa, započinje povijest hrvatske scenografije kao samostalne umjetničke profesije, a scenografsko oblikovanje scenskoga prostora jedno je od ključnih ishodišta i hrvatskoga teatarskog modernizma. Budući da se u kazalištu prve polovice 20. stoljeća scenografska i kostimografska struka ne odvajaju isti je autor gotovo u pravilu i scenograf i kostimograf, a otvaranjem mjesta kostimografa u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu sredinom stoljeća kostimografija se izdvaja kao zasebna umjetnička struka. Profesionalizacija ovih dviju struka istodobno je i potvrda njihove umjetničke ne zaobilaznosti u kreiranju kazališne predstave. U proteklih sto godina moderne teatarske povijesti ovih kazališnih struka u nas, umjetnici koji kreiraju i potpisuju likovni identitet predstava tvore kontinuirani povijesni niz vrlo različitih i iznimnih autorskih osobnosti. U okviru postojećega izložbenoga prostora nastojalo se prezentirati neke od najmarkantnijih radova brojnih i za kazališnu povijest velikih autorskih opusa, kako onih završenih (Branimira Šenoe, Tomislava Krizmana, Pavla Fromana, Ljube Babića, Marijana Trepšea, Sergija Glumca, Vladimira Žedrinskog, Kamila Tompe, Zvonimira Agbabe, Božidara Rašice, Miše Račića, Želimira Zagotte, Doriana Sokolića, Zvonimira Šulera, odnosno Inge Kostinčer, Vande Pavelić Weinert, Marije Zidarić, Aurelije Branković, Jasne Novak, Rute Knežević), tako i svih onih brojnih kazališno vitalnih autora različitih generacija (Aleksandra Augustinčića, Zlatka Boureka, Drage Turine, Mije Adžića, Zlatka Kauzlarić Atača, Dinke Jeričević, Dalibora Laginje, Ive Knezovića, odnosno Ljubice Wagner, Jagode Buić, Ružice Nenadović Sokolić, Diane Kosec Bourek, Ike Škomrlj, Marije Žarak, Ingrid Begović, Ksenije Jeričević, Doris Kristić, Danice Dedijer, Irene Sušac, Dženise Pecotić, Ivane Bakal, Ane Savić Gecan, Marije Šarić Ban, Mirjane Zagorec, Željka Nosića, Barbare Bourek, Katarine Radošević Galić…).
Povezano
