U galeriji MORH-a ‘Zvonimir’, Bauerova 33, večeras je otvorena izložba pod nazivom ‘TOP 100 – suvremena keramika’. Autorica izložbe je Višnja Slavica Gabout.
U predgovoru kataloga piše Višnja Slavica Gabout, među inim, i ovo: …“U slučaju projekta „TOP 100“ žiri je prosuđivao likovnu vrijednost prijavljenih radova na temelju „aduta“ koji se vrlo lako daju provjeriti: autorovo vladanje materijom, formom i strukturom; način oblikovanja volumena i odnos prema prostoru; vladanje proporcijama; odnos statika-dinamika; „govor“ površine i izražajni elementi koji tome pridonose: linija, boja, karakter obrade, tehnika... Vezano uz gore navedeno, kod svih radova prihvaćenih za „TOP 100“ žiri je imao neuobičajeno usuglašeno mišljenje, koje u svakom trenutku može argumentirati, te tako odgovoriti na sve eventualne kritike i nedoumice. A nedoumica nema niti što se tiče cjeline, koja djeluje neobično kompaktno i ujednačeno, niti što se tiče pojedinačnih radova, koji plijene pozornost mnogobrojnošću pojedinačnih kreativnih pristupa kojih su autori Vesna Aralica, Robert Baća, Vesna Barbieri, Željka Bračko, Smiljana Brezovec Meštrić, Ivančica Cvitić-Znidarčić, Nadica Eichhorn, Viola Grgasović, Ðurđica Horvat, Ana Hutinec, Pamela Ivanković, Helena Jarnjak, Vera Kovačić, Marta Milunić, Orjenka Mirjan, Ljerka Njerš, Marina Orlić, Jadranka Ostić, Karel Pavlinc, Marta Pavlinc, Vladimir Pecić, Danijela Pičuljan, Irena Podvorac, Zdenka Pozaić, Neva Prpić, Karmen Ptičar, Boris Roce, Ðurđica Skelin, Liljana Smodlaka, Sanja Stani, Blaženka Šoić Štebih, Marina Tudjina Badurina, Ivančica Vončina, Klaudija Vukman i Aleksandar Žižović.
Premda se „TOP 100“ ne može nazvati izložbom hrvatske suvremene keramike, jer se odnosi samo na autore Sekcije za keramiku, staklo i porculan ULUPUH-a, broj izabranih djela i broj vrsnih umjetnika-keramičara dozvoljava da se izložba i njezini sudionici uzmu kao birani uzorak na temelju kojega se može govoriti o cjelini. Gledajući na taj način, opći je dojam kako naši suvremeni keramičari imaju profinjeni osjećaj za oblikovanje forme, za strukturu površine i za njezinu obradu, pa se iz njihovih radova iščitava promišljena koncepcijska dorađenost, ali i težnja prema metjerskoj perfekciji.“.