Pojam nematerijalna kulturna baština obuhvaća: prakse, predstave, izraze, znanje, vještine, kao i instrumente, predmete, rukotvorine i kulturne prostore koji su povezani s tim, koje zajednice, skupine i u nekim slučajevima pojedinci, prihvaćaju kao dio svoje kulturne baštine.
Festa svetoga Vlaha (Foto: Javno.com)
Republika Hrvatska kroz djelovanje Ministarstva kulture prepoznala je potrebu poduzimanja zaštitnih mjera u suradnji s drugim zemljama potpisnicama UNESCO-ve Konvencije za zaštitu nematerijalne kulturne baštine u okviru djelotvornog obogaćivanja i dopune postojećih međunarodnih sporazuma, preporuka i rezolucija o kulturnoj i prirodnoj baštini, s novim odredbama koje se odnose na nematerijalnu kulturnu baštinu.
Stupanjem na snagu Konvencije za zaštitu nematerijalne kulturne baštine, umjesto Liste remek-djela usmene i nematerijalne baštine čovječanstva, UNESCO je oformio dvije nove liste: Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva i Listu nematerijalne kulturne baštine kojoj je potrebna hitna zaštita.
Ministarstvo kulture koordiniralo je rad stručnih timova i kandidiralo 16 hrvatskih fenomena upravo za Reprezentativnu listu nematerijalne baštine svijeta (Representative List of the Intangible Cultural Heritage of Humanity). Od tih šesnaest čak 7 je zadovoljilo stroge kriterije, a jedan od bitnih je i činjenica da fenomen živi u zajednici te je tako ušlo na listu:
Godišnji proljetni ophod kraljice ili ljelje iz Gorjana;
Godišnji pokladni ophod zvončari s područja Kastva;
Dvoglasje tijesnih intervala Istre i Hrvatskog primorja;
Festa svetoga Vlaha, zaštitnika Dubrovnika;
Umijeće izrade drvenih dječjih igračaka u SZ Hrvatskoj;
Čipkarstvo u Hrvatskoj;
Procesija Za križen, Hvar.
Ovaj veliki uspjeh potvrđuje i činjenica kako je time Hrvatska postala zemlja s najviše zaštićenih kulturnih fenomena u Europi, a u svijetu je nadmašuju tek Kina, Japan i Koreja.
Povezano
