U subotu, 5. lipnja, s početkom u 10 sati, na Trgu kralja Tomislava u Zagrebu, Prijatelji životinja održavaju VegeSajam zdrave hrane, kako bi upoznali građane s ponudom i prednostima zdravih, bezmesnih jela i proizvoda.
Na VegeSajmu, na kojemu će biti prisutno deset izlagača s obiljem proizvoda od voća, povrća i mahunarki, mogu se degustirati i vege proizvodi poput seitana (pšeničnog mesa), tofua (sira od soje), salama, kobasica, burgera, slastica i mnogih drugih. Osim degustacija i prigodnih prodaja, građani će moći dobiti besplatne informativne i promotivne materijale, a potpisivat će se i peticija za uvođenje vegetarijanskih obroka u javne institucije.
U javnosti se sve više spominju opasnosti od ekoloških kriza. Upravo povodom Svjetskog dana zaštite okoliša treba naglasiti izravnu povezanost bezmesne prehrane sa zaštitom okoliša. Prema izvješću UN-ove Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO) iz 2006. godine, mesna industrija više utječe na globalno zatopljenje od ukupnog prometa na svijetu. Ljudi sve više brinu zbog količine ugljika koji sami proizvode, smanjujući vožnju autom, ali pritom nisu svjesni da promjenom onoga što imaju na tanjuru mogu postići puno veći učinak.
U Europskom parlamentu prošle godine održao se veliki event pod nazivom 'Less Meat = Less Heat' na temu globalnoga zatopljenja i politike održive prehrane, na kojemu su predsjednik Međuvladine skupine za klimatske promjene dr. Rajendra K. Pachauri i aktivist za zaštitu okoliša Sir Paul McCartney tražili od donositelja zakona i stručnjaka da se usredotoče na posljedice mesne industrije na klimatske promjene, te ponudili rješenje, a to je jesti manje ili ništa mesa.
Vegetarijanska prehrana pomaže smanjenju gladi u svijetu. Naime, u vodećim zemljama Zapada oko 80% proizvedenih žitarica koristi se za prehranu životinja. Većina siromašnih zemalja proizvodi žitarice za prodaju Zapadu gdje je potražnja za njima nevjerojatno velika zbog uzgoja životinja, umjesto za prehranu svojega stanovništva koje umire od gladi.
Bezmesna prehrana pridonosi prevenciji raznih oboljenja poput raka, kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa i pretilosti. Danas svaki drugi građanin Hrvatske umre od kardiovaskularnih bolesti, što se u velikoj mjeri moglo spriječiti pravilnim načinom prehrane u više od 90 posto slučajeva.